Žučni mjehur je kruškolika vrećica duga 8 do 12 cm, 4 do 5 cm široka, volumena 30 do 50 ml, priljubljena uz donju ploštinu jetre, a služi kao spremište koncentrirane žuči između razdoblja probave.
Žuč je vodena otopina žučnih kiselina, bilirubina, kolesterola, fosfolipida i elektrolita koji se stvara u jetri. Kolesterol je sam netopljiv u vodi, ali postaje topljiv u micelama s fosfolipidima, ponajprije s lecitinom, te žučnim kiselinama koje omogućuju njegovo izlučivanje putem žuči. Poremećen omjer pojedinih sastojaka žuči pogoduje nastanku žučnih kamenaca.
Osim u probavi te apsorpciji masti i vitamina topljivih u mastima (A, D, E i K), žuč ima i druge važne funkcije. Žučne kiseline potiču izlučivanje vode u debelom crijevu i tako pomažu čišćenje crijeva, putem žuči izlučuje se bilirubin koji nastaje kao razgradni produkt hema od istrošenih eritrocita, a također brojni lijekovi te endogeni spojevi se na taj način odstranjuju iz organizma.
Rak žučnog mjehura je rijedak tumor. Pojavljuje se najčešće u dobi nakon 65. godine života, češće u žena (4:1) i većinom u bolesnika s prisutnim kamencima u žučnom mjehuru.
Ukoliko se rak žučnog mjehura otkrije u najranijem stadiju, šanse za izlječenje su dobre, no većina tih tumora otkrije se u vrlo kasnom stadiju te su prognoze često loše.
Rak žučnog mjehura je teško dijagnosticirati jer obično nema znakova i simptoma. Također, budući da se radi o organu koji je prilično sakriven, rak žučnog mjehura često raste bez da bude otkriven.
Histološki, najčešće je riječ o adenokarcinomu koji se brzo širi izravnom invazijom jetre transperitonealnim, limfatičnim i venskim presadnicama.
Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.
30.01.2026. 13:2730.01.2026. 13:08
| Cell Host & Microbe | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Nova studija otkriva kako bakterije u crijevima mogu pomoći u određivanju hoće li aminokiselina asparagin iz prehrane hraniti rast tumora ili aktivirati imunološke stanice protiv raka. To crijevni mikrobiom, koji se sastoji od bilijuna mikroorganizama koji žive u crijevima, postavlja kao središnjeg igrača u odgovoru tijela na rak i na moderne tretmane raka poput imunoterapija.
