Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a


Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a

Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a, 1. prosinac, prilika je da se istakne kako je Hrvatska, nakon prvog slučaja zaraze virusom HIV-a 1985. godine, do danas ostala zemlja niskog rizika sa prosječno 57 zaraženih na milijun stanovnika.

No, unatoč tome stalna je zadaća zdravstvene službe podizati svijesti o HIV/AIDS-u, poticati napredak u prevenciji, liječenju i skrbi kao i uskazivanju solidarnosti i podrške oboljelima od te bolesti. U razdoblju 2011-2015 tema HIV/AIDS dana usmjerena je na poboljšanje i jačanje javnozdravstvenih programa i intervencija prevencije i destigmatizacije HIV/AIDS-a u globalnom odgovoru na epidemiju.

Od 1985. kada su prvi HIV pozitivni bolesnici registrirani u Hrvatskoj, do listopada 2012.  u RH  je registrirano 1.002 osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega 365 oboljelih od AIDS-a. U istom je razdoblju zbog razvoja bolesti 159 zaraženih je umrlo. U Hrvatskoj je liječenje besplatno i svima dostupno. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije  i Zajedničkog programa UN-a za borbu protiv HIV//AIDS-a (UNAIDS-a) u svijetu je krajem 2011. 34 milijuna ljudi imalo HIV/AIDS,  zarazilo se 2,5 milijuna osoba, a 1,7 milijuna je umrlo od AIDS-a. To je smanjenje od 20 posto novih HIV infekcija u odnosu na 2001., te 24 posto  manje smrti od AIDS-a nego je bilo 2005.

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj prosječno godišnje registriramo oko 50-60 inficiranih HIV-om. Lagani porast registriranih s ovom infekcijom možemo dijelom zahvaliti i otvaranju savjetovališta za anonimno i besplatno savjetovanje i testirnaje na HIV u Zavodima za javno zdravstvo i Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu, koji su u proteklih devet godina uz savjetovanje, obavili i testiranje više od 19.000 osoba. Broj novootkrivenih s HIV infekcijom na milijun (12-17/1 milijun) i dalje čini Hrvatsku zemljom niskog rizika (57/1 milijun prosjek za EU/EEA). Pobol od AIDS-a je u stagnaciji (oko 4/1 milijun), a smrtnost u laganom padu.

Među oboljelima dominiraju muškarci (86 posto), a najveći broj infekcija registrira se u dobnoj skupini od 25 do 44 godina.  Nema novoinficiranih primalaca krvnih preparata, a u čitavom razdoblju praćenja HIV-a u Hrvatskoj u 27 godina samo su dvije osobe (2005.) ovu infekciju dobile putem transfuzije krvi. Razlog ovome je dobrovoljno davalaštvo krvi i neznatan rizik od infekcije u općoj populaciji.  U Hrvatskoj se krv obvezno testira na HIV. Prema Nacionalnom programu suzbijanja AIDS-a poštuje se princip samodostatnosti, te se primjenjuje isključivo krv davalaca iz Hrvatske.

Od 1985. do danas je ukupno 12 djece HIV dobilo od svojih zaraženih majki. Ovaj mali rizik još je znantno smanjen s mogućnosšću primjene preventivne terapije kod HIV pozitivnih trudnica i novorođenčadi.

Iako se godišnji broj novooboljelih od AIDS-a kreće u vrijednostima oko 4/1 milijun stanovnika, što Hrvatsku svrstava među zemlje niskog rizika zaraze HIV-om, HIV infekcija i AIDS su bolesti od velikog javnozdravstvenog interesa. U  Hrvatskoj se već 27 godina zajedničkim radom zdravstvene službe i mnogobrojnih sudionika izvan zdravstva kontinuirano i intenzivno provode mjere sprečavanja, suzbijanja i liječenja HIV/AIDS-a prema Nacionalnom programu za prevenciju HIV/AIDS-a za Hrvatsku kako bi se spriječilo širenje infekcije u zemlji.

U okviru programa Ministarstva zdravlja u Hrvatskoj djeluje 10 Centara za anonimno i besplatno HIV savjetovanje i testiranje (HIV savjetovališta).

Izvor:
MZ RH

Najnovije sa foruma: