Nova studija koja je uključivala starije odrasle osobe otkrila je, da je veći unos bakra u prehrani povezan s boljom kognitivnom funkcijom, posebno kod osoba s poviješću moždanog udara.
Novo istraživanje povezuje umjerenu konzumaciju kave ili čaja sa sporijim padom rasuđivanja i pamćenja kod starijih osoba. Inače, kognitivni pad, posebno zbog Alzheimerove bolesti, glavni je javnozdravstveni problem kod starije populacije.
Izgleda da pušenje može smanjiti ključna područja mozga povezana s pamćenjem i spoznajom, a prekomjerna tjelesna težina može pojačati oštećenje, što otvara nova pitanja o prevenciji demencije, sugerira nova studija.
Nova studija koja je analizirala podatke više od 160.000 odraslih osoba otkrila je, da je hodanje od otprilike 7.000 koraka dnevno povezano sa smanjenjem rizika od nekoliko ozbiljnih zdravstvenih ishoda, uključujući smrtnost od svih uzroka (smanjenje od 47%), kardiovaskularne bolesti (smanjenje od 25%), rak (smanjenje od 6%), dijabetes tipa 2 (smanjenje od 14%), demenciju (smanjenje od 38%), depresiju (smanjenje od 22%) i padove (smanjenje od 28%).
Dobivanje šest ili više recepata za lijek gabapentin, za bol u donjem dijelu leđa, povezano je sa značajno povećanim rizikom od razvoja demencije i blagog kognitivnog oštećenja (29% odnosno 85%), otkriva nova studija.
Bakar je ključan za nekoliko fizioloških funkcija. Kofaktor je za enzime uključene u proizvodnju stanične energije, antioksidativnu obranu i sintezu neurotransmitera. Međutim, i nedostatak i višak mogu biti neurotoksični zbog uloge bakra u putovima oksidativnog stresa. Ipak, odnos između kognitivnih funkcija i bakra ostaje nerazjašnjen.
Novo istraživanje pronašlo je vezu između određenih faktora rizika za krvne žile u srednjoj životnoj dobi - posebno visokog krvnog tlaka, dijabetesa i pušenja - i rizika za demenciju.
Američki znanstvenici su otkrili kako protein BACE1 dugo povezivan s Alzheimerovom bolešću pomaže širenju raka pluća u mozak – otkriće koje daje nadu da bi se postojeći lijekovi za Alzheimerovu bolest mogli prenamijeniti u sprječavanju širenja raka.
Gama-aminomaslačna kiselina (GABA), aminokiselina je koja funkcionira kao glavni inhibitorni neurotransmiter koji može djelovati na mozak kako bi usporio ili zaustavio prijem određenih signala u mozak, što dovodi do mirnijeg i opuštenijeg stanja. Niske razine GABA u mozgu povezane su s neurološkim poremećajima i bolestima poput depresije, Alzheimerove bolesti ili epilepsije.
Novo istraživanje otkrilo je snažnu vezu između noćnog srčanog ritma i budućih zdravstvenih stanja, čak i kod osoba bez očitih problema sa spavanjem. Naime, pokazalo se, da varijabilnost otkucaja srca tijekom spavanja može poslužiti kao snažan rani znak upozorenja na buduća zdravstvena stanja, uključujući moždani udar, depresiju i kognitivnu disfunkciju.
