Osobe koje su preživjele moždani udar suočavaju se s mnogo većim izgledima za demenciju
Osobe koje su preživjele moždani udar imaju 80% veći rizik od demencije u usporedbi s ljudima koji nikada nisu pretrpjeli moždani udar, otkriva nova studija.
Osobe koje su preživjele moždani udar imaju 80% veći rizik od demencije u usporedbi s ljudima koji nikada nisu pretrpjeli moždani udar, otkriva nova studija.
Prema rezultatima novog istraživanja, herbicid glifosat može uzrokovati značajnu upalu mozga, koja je povezana s neurodegenerativnom bolešću. Rezultati sugeriraju da bi mozak mogao biti mnogo osjetljiviji na štetne učinke herbicida nego što se prije mislilo. Glifosat je jedan od najraširenijih herbicida koji se koristi diljem svijeta.
Nova studija otkriva da su određene dobne skupine najosjetljivije na utjecaj pretilosti i kardiovaskularnog rizika na volumen mozga, s implikacijama na prevenciju neurodegeneracije i razvoja Alzheimerove bolesti.
Muškarci s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, poput pretilosti, suočavaju se s pogoršanjem zdravlja mozga desetljeće ranije nego žene sa sličnim problemima, ukazuju rezultati nove studije.
Smanjenje volumena mozga povezano s novim imunoterapijama za Alzheimerovu bolest može biti uzrokovano uklanjanjem amiloidnih plakova, a ne gubitkom neurona ili moždanog tkiva, otkriva studija.
Dijabetes tipa 2 dijagnosticiran prije 50. godine donosi neočekivani zdravstveni rizik, posebno ako ste pretili, ukazuje nova studija. Naime, spomenute osobe izložene su većem riziku od razvoja demencije.
Kardiovaskularne bolesti i demencija veliki su javnozdravstveni izazovi koji značajno opterećuju i zdravstvo i društvo. Nova studija pokazuje da je dugotrajna upotreba uobičajenih kardiovaskularnih lijekova povezana s manjim rizikom od demencije kasnije u životu.
Rezultati nove studije pokazali su da sjemenke divlje žižule mogu smanjiti starenje mozga i poboljšati kognitivne funkcije u modelima neurodegenerativnih bolesti.
Nedovoljne razine magnezija i kalcija mogu ubrzati kognitivni pad kod starijih odraslih osoba, ukazuju rezultati kliničkog ispitivanja kojeg su proveli poljski znanstvenici.
Polifarmacija, koja se obično definira kao uzimanje pet ili više lijekova dnevno, značajan je zdravstveni problem koji utječe na više od 30% starijih odraslih osoba. Povezan je s lošim zdravstvenim ishodima poput padova, interakcija lijekova, hospitalizacija pa čak i smrti. Starije odrasle osobe imaju povećan rizik od polifarmacije ako imaju više kroničnih stanja