Depresija može smanjiti šanse oboljelih od raka dojke da prežive rak dojke, izvještava nova studija. Naime, žene s rakom dojke i depresijom imaju više od tri puta veću vjerojatnost da će umrijeti nego žene bez oba stanja.
U novoj studiji znanstvenici su pratili promjene u mozgu kod zdravih odraslih osoba prije, tijekom i nakon primjene visokih doza psilocibina, psihodelične droge, i usporedili ga s metilfenidatom. Otkrili su da je psilocibin uzrokovao značajne poremećaje u moždanoj funkcionalnoj povezanosti, osobito u mreži zadanog načina rada, povezane sa subjektivnim iskustvima i koje traju tjednima.
Nova studija otkriva da ciljana nadoknada vitamina D kod osoba s nedostatkom vitamina D može smanjiti rizik od vjerojatne depresije tijekom života. Poznato je da nedostatak vitamina D, definiran kao niske razine 25-hidroksivitamina D u krvi, izaziva stanje kronične boli svojim djelovanjem na biologiju kostiju, imunološke reakcije i upalu.
U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su istraživali odnos između promjena spavanja i budnosti i simptoma depresije kod žena srednjih godina. Njihovi rezultati pokazuju da se žene koje imaju dugotrajne teške promjene spavanja i budnosti mogu suočiti s povećanim rizikom od pojave simptoma depresije, naglašavajući važnost održavanja stabilnih obrazaca spavanja kako bi se ublažili rizici za mentalno zdravlje.
U nedavnoj objavljenoj studiji, tim znanstvenika iz Nizozemske usporedio je učinke antidepresiva i terapije vježbanjem u obliku grupnog trčanja na fizičko i mentalno zdravlje pacijenata s anksioznim poremećajima i depresijom.
Ciljane videoigre mogle bi pomoći u ublažavanju simptoma poremećaja pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) i depresije kod djece i adolescenata, sugeriraju rezultati nove studije.
Žene imaju 40% veću vjerojatnost da će doživjeti depresiju u perimenopauzi nego one koje ne osjećaju nikakve simptome menopauze, otkriva nova analiza sedam studija.
U novoj studiji znanstvenici su istraživali psihobiotičko liječenje depresije vraćanjem ravnoteže mikroba i reguliranjem osovine mikrobiom-crijeva-mozak (MGB).
Rezultati nove studije otkrivaju da je dugotrajna izloženost stambenom zelenilu povezana s manjim rizicima od depresije i anksioznosti. Više razine zelenog okruženja pokazale su značajnije pozitivne učinke na mentalno zdravlje, pri čemu je smanjeno onečišćenje zraka identificirano kao značajan posrednik.
Ljudi sa specifičnim genetskim osobinama i oni koji imaju anksioznost ili depresiju imaju znatno veći rizik od srčanog udara (infarkta miokarda) tijekom razdoblja društvenog ili političkog stresa nego u drugim razdobljima, ukazuje nova studija.
