Večernji obroci mogu utjecati na metaboličko zdravlje, upozorava nedavno objavljena studija. Naime, konzumirati više od 45% dnevnog unosa kalorija nakon 17 sati, može pridonijeti višim razinama glukoze u krvi kod starijih osoba s predijabetesom ili ranim dijabetesom tipa 2, a loše regulirana razina glukoze u krvi može tijekom vremena pridonijeti razvoju dijabetesa tipa 2, većem kardiovaskularnom riziku i kroničnoj upali.

Dvije neovisne studije pokazuju da pacijenti s dijabetesom tipa 2 koji se liječe semaglutidom imaju povećan rizik od razvoja oštećenja vidnog živca oka, što može dovesti do ozbiljnog i trajnog gubitka vida.

Vađenje krvi tipičan je dio redovitog pregleda, no taj bi uzorak krvi mogao sadržavati puno više korisnih informacija o zdravlju osobe nego što ih liječnici trenutno dobivaju.

Novo istraživanje otkriva kako prilagodba vremena doručka i šetnje nakon obroka može transformirati kontrolu glikemije kod dijabetesa tipa 2, nudeći jednostavnu prilagodbu načina života za bolje zdravlje.

Nove studije pokazuju da dijeta sa smanjenim unosom ugljikohidrata i većim udjelom bjelančevina i masti smanjuje masnoću u jetri i poboljšava profile gustoće lipoproteina u plazmi kod pacijenata s dijabetesom tipa 2 tijekom šest tjedana, neovisno o gubitku tjelesne težine.

Konzumacija tamne čokolade, no ne i mliječne čokolade, može biti povezana s manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, ukazuje nova studija.

Nova studija otkriva alarmantne trendove u stopama dijabetesa u dječjoj dobi, pozivajući na globalnu akciju za rješavanje socioekonomskih razlika i sprječavanje rastuće krize javnog zdravlja.

Nova studija pokazala je da visoki šećer u krvi može narušiti zdravlje mozga čak i kod ljudi bez dijabetesa. Inače, za svakog pojedinca u studiji, znanstvenici su analizirali šećer u krvi, moždanu aktivnost pomoću skeniranja magnetskom rezonancijom (MRI) i varijabilnost otkucaja srca pomoću očitanja elektrokardiograma (EKG).

Nova studija otkriva da su određene dobne skupine najosjetljivije na utjecaj pretilosti i kardiovaskularnog rizika na volumen mozga, s implikacijama na prevenciju neurodegeneracije i razvoja Alzheimerove bolesti.

Analiza 18 kliničkih ispitivanja pokazala je da ispijanje veće količine vode bila povezana sa statistički značajnim većim gubitkom tjelesne težine i manjim brojem slučajeva nefrolitijaze (bubrežni kamenci).