Više studija sugerira da bi konzumacija umjerenih količina vitamina C, vitamina E i beta-karotena mogla biti dovoljna za smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2, bez dodatne koristi pri većoj konzumaciji.
U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su procijenjivali povezanost između majčinog dijabetesa i rizika od poremećaja pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) kod potomstva. ADHD je neurorazvojni poremećaj karakteriziran impulzivnošću, hiperaktivnošću i nepažnjom. Globalno, 2% do 7% djece ima ADHD.
Pretjerana konzumacija alkohola može kod odraslih osoba srednje životne dobi povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, ukazuju rezultati nove studije.
Veganska prehrana s niskim udjelom masti bogata voćem, povrćem, žitaricama i grahom, smanjuje potrebe za inzulinom i poboljšava osjetljivost na inzulin i kontrolu glikemije kod osoba s dijabetesom tipa 1, pokazuju rezultati nove studije.
Jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu su kardiovaskularne bolesti, pri čemu je lipoprotein niske gustoće (LDL) kolesterol glavni čimbenik rizika za aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest.
Došlo je do preraspodjele rizika od arterijske bolesti kod dijabetesa tipa 1 i dijabetesa tipa 2. Rizici od srčanog udara i moždanog udara značajno su smanjeni, dok su komplikacije na perifernijim krvnim žilama porasle u relativnoj važnosti, ukazuju rezultati nove studije.
Dijabetes tipa 2 je ozbiljna metabolička bolest koju karakterizira smanjeno izlučivanje ili poremećeno djelovanje inzulina i posljedično povećanje razine glukoze u krvi (hiperglikemija). Inzulinska rezistencija i disfunkcija beta-stanica gušterače dva su glavna obilježja bolesti.
Novo laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima nudi uvid u ono što se događa na molekularnoj razini što bi moglo uzrokovati da ljudi s dijabetesom razviju Alzheimerovu bolest.
Nova studija otkrila je da redovito pijenje slatkih pića i 100% voćnih sokova tijekom djetinjstva i adolescencije može biti povezano s većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 kod dječaka nego kod djevojčica.
Autoimune bolesti, osobito kod žena, povezuju se s lošim ishodom trudnoće kao rezultat varijabli iz okoline kao što su promjene načina života, promjene u prehrani te izloženost određenim infekcijama i lijekovima. Nepovoljni ishodi trudnoće povezani s određenim autoimunim poremećajima mogu se poboljšati, pogoršati ili ostati konstantni tijekom trudnoće.
