Inzulinska rezistencija je primarna patofiziologija u podlozi metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2, a prethodne studije opisale su karakteristike crijevne mikrobiote i njenu ulogu u metaboliziranju glavnih hranjivih tvari u inzulinskoj rezistenciji.
Novo istraživanje pokazalo je, da je uporaba niske doze (100 mg dnevno) acetilsalicilatne kiseline među starijim osobama, u dobi od 65 godina i više, povezana s 15% nižim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.
Erekcijska disfunkcija (ED) češća je kod starijih osoba s dugotrajnim dijabetesom tipa 2. Međutim, novo istraživanje pokazalo je da erekcijska disfunkcija ukazuje na nedijagnosticiran predijabetes i dijabetes tipa 2 kod mladih muškaraca ispod 40 godina.
Jednostavni krvni test može predvidjeti rizik od progresivne bolesti srca i bubrega kod ljudi s dijabetesom tipa 2 i bubrežnom bolešću, ukazuje nova studija.
Što dulje osoba ima dijabetes tipa 2, veća je vjerojatnost da će doživjeti promjene u strukturi mozga, otkriva nova američka studija. Snimanje mozga pokazalo je da su sudionici studije s dužim trajanjem dijabetesa tipa 2 imali smanjenu srednju kortikalnu debljinu i volumen sive tvari, te povećan volumen hiperintenziteta bijele tvari.
Dijabetes tipa 2 povezan je s povećanim rizikom od dulje hospitalizacije za širok raspon medicinskih stanja, posebno za poremećaje mentalnog zdravlja kod ljudi kojima je dijagnoza postavljena u mlađoj životnoj dobi, ukazuje nova studija.
Veća konzumacija ultraprerađene hrane (UPF) povezana je s manjim preživljavanjem i višom kardiovaskularnom smrtnošću kod pacijenata s dijabetesom tipa 2, ukazuju rezultati nove studije.
Rezultati nove studije pokazali su da svakodnevna konzumacija pekan oraha sprječava pretilost i niz povezanih zdravstvenih problema poput bolesti masne jetre i dijabetesa.
Poznato je da imunitet domaćina reguliran crijevnom mikrobiotom utječe na nekoliko metaboličkih bolesti. Znanstvenici su u ovoj studiji analizirali odnos između crijevne mikrobiote i metaboličkih poremećaja.
Široko rasprostranjena, patogena bakterija Staphylococcus aureus može kolonizirati kožu i sluznice cijelog tijela, osobito rodnicu i gastrointestinalni trakt. Virulentni soj bakterije proizvodi proteine koji pokreću sindrom toksičnog šoka, bolest koju karakterizira brzi početak vrućice, osip i, bez liječenja, otkazivanje više organa. U vagini je sindrom toksičnog šoka povezan s po život opasnom reakcijom imunološkog sustava.
