Potpuna promjena životnih navika i u nekim slučajevima lijekovi, mogu pomoći osobama s metaboličkim sindromom.
Svakako treba istaknuti da tjelesna aktivnost, gubitak težine i prestanak pušenja mogu pomoći u snižavanju povišenog krvnog tlaka te poboljšati razine kolesterola i šećera u krvi.
Sljedeće promjene su ključne za smanjenje rizika od metaboličkog sindroma:
Tjelesna aktivnost - Liječnici preporučuju najmanje 30 do 60 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta svakodnevno, npr. brzo hodanje.
Gubitak suvišnih kilograma - Gubitak 5 do 10 posto tjelesne težine može sniziti razine inzulina i krvni tlak te smanjiti rizik od šećerne bolesti.
Zdrava prehrana - DASH dijeta i mediteranska prehrana ograničavaju nezdrave masnoće i stavljaju naglasak na voće, povrće, ribu i cjelovite žitarice. Pokazalo se da oba pristupa imaju veliku zdravstvenu korist za osobe s metaboličkim sindromom. Prije nego počnete primjenjivati novi plan prehrane, posavjetujte se s liječnikom.
Prestanite pušiti - Pušenje povećava otpornost na inzulin i pogoršava zdravstvene posljedice metaboličkog sindroma. Potražite liječničku pomoć da se odviknete od pušenja.
Zajedno sa svojim liječnikom nadzirite svoju tjelesnu težinu i razinu glukoze i kolesterola te krvni tlak kako bi se uvjerili da promjena načina života djeluje. Ako uz promjenu načina života niste u stanju postići cilj, liječnik će vam propisati lijekove za snižavanje povišenog krvnog tlaka, kolesterola i gubitak tjelesne težine.
Studija provedena na gotovo 16.000 odraslih osoba sugerira da često preskakanje doručka može biti povezano s većom vjerojatnošću razvoja metaboličkog sindroma, glavnog faktora rizika za srčane bolesti. Budući da je metabolički sindrom glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ovi rezultati ističu potencijalnu važnost redovite konzumacije doručka radi poboljšanja kardiometaboličkog zdravlja.