Metabolički sindrom je povezan s metabolizmom vašeg tijela, vjerojatno sa stanjem koje se zove otpornost na inzulin. Inzulin je hormon kojeg proizvodi gušterača, a kontrolira količinu šećera u krvotoku.
U normalnim okolnostima probavni sustav razgrađuje hranu koju ste pojeli u šećer (glukozu). Krv nosi glukozu u tjelesna tkiva, a stanice ju koriste kao gorivo. Glukoza ulazi u stanice pomoću inzulina. U osoba s otpornošću na inzulin stanice ne reagiraju normalno na inzulin te glukoza teže ulazi u stanice. Tijelo reagira tako da proizvodi sve više i više inzulina kako bi glukoza prodrla u stanice. Rezultat toga su povišene razine inzulina u krvi. To na kraju može dovesti do šećerne bolesti (dijabetesa), kada tijelo više ne može proizvesti dovoljno inzulina kojim bi održavalo normalnu razinu glukoze u krvi.
Čak ako vaše razine nisu toliko visoke da bi se moglo reći da imate šećernu bolest, povišena razina glukoze može ipak biti opasna. Neki liječnici ovo stanje nazivaju "pred-dijabetes". Povišeni inzulin povećava razine triglicerida i drugih masnoća u krvi. Također utječe i na rad bubrega što dovodi do povišenog krvnog tlaka. Ovi kombinirani učinci otpornosti na inzulin povećavaju rizik od srčane bolesti, moždanog udara, šećerne bolesti i drugih stanja.
Istraživači još uvijek istražuju što izaziva otpornost na inzulin. Tu su vjerojatno uključeni razni genetički čimbenici kao i oni okoliša. Neki ljudi mogu biti genetički podložni otpornosti na inzulin naslijedivši sklonost od svojih roditelja. No najveći "krivci" su debljina i nedovoljna aktivnost.
Nova studija pokazuje da odrasli koji ostaju tjelesno aktivni tijekom cijele odrasle dobi imaju znatno nižu prevalenciju metaboličkog sindroma u dobi od 61 godine od onih čija tjelesna aktivnost u slobodno vrijeme ostaje niska. Međutim, tjelesna aktivnost u ranoj i kasnoj odrasloj dobi, posebno vježbe jačanja mišića, može ublažiti rizike povezane s ranijom neaktivnošću.
13.10.2025. 15:1613.10.2025. 15:04
| Nutrients | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Nova studija otkriva da ljudi koji preskaču doručak imaju veću vjerojatnost razvoja metaboličkog sindroma i njegovih ključnih komponenti: masnoće na trbuhu, visokog krvnog tlaka, visokog šećera u krvi i visokog kolesterola, što naglašava važnost jednostavnog jutarnjeg obroka za dugoročno zdravlje.