Poznato je da gripa i COVID-19 mogu povećati rizik od razvoja moždanog udara, no najnoviji podaci ukazuju da su izgledi od moždanog udara osam puta veći u oboljelih od COVID-19 nego u oboljelih od gripe.
Izgleda da je COVID-19 značajno povezan s akutnim ishemijskim moždanim udarom te bi oboljele od COVID-19 trebalo pomnije pratiti i za moždani udar, ukazuje nova studija.
Multipla skleroza može uzrokovati slabost, bol, umor i probleme s vidom. No, prema novoj britanskoj studiji, izgleda da ona povećava i rizik od srčane bolesti i moždanog udara.
Rezultati istraživanja provedenog u Švedskoj pokazali su da prekomjerno konzumiranje alkohola može udvostručiti rizik od periferne arterijske bolesti te povećati rizik od moždanog udara za 27 posto. Jednako tako, pokazalo se da postoji veza između prekomjernog konzumiranja alkohola i koronarne arterijske bolesti, fibrilacije atrija, aneurizme aorte i hipertenzije.
Poznato je da su starije odrasle osobe i osobe s kroničnim bolestima izložene većem riziku od razvoja teškog oblika COVID-19. Također, činilo se da mlađe osobe imaju većinom blaži oblik bolest, no liječnici upozoravaju da infekcija sa novim koronavirusom SARS-CoV-2 može u osoba u dobi od 30 do 40 godina izazvati iznenadne moždane udare.
Prema rezultatima studije provedene u Kini, moždani udar, promijenjena svijest i druga neurološka stanja, relativno su česta kod težih slučajeva COVID-19. Naime, otkriveno je da 36,4 posto COVID-19 pacijenata imalo neurološke simptome.
Konzumiranje namirnica koje su bogate vitaminom D može imati zaštitne učinke po srce, ukazuje nova studija. Najviše vitamina D nalazimo u ribljem ulju i ribljem mesu, zatim mlijeku i mliječnim proizvodima, obogaćenim žitaricama, žutanjku, kvascu i jetri.
Žene srednje životne dobi mogu usvajanjem zdravih životnih navika značajno smanjiti svoj rizik od moždanog udara, ukazuje nova studija koja je pratila zdravlje više od 60.000 žena. Naime, ključno je da se prestane pušiti, redovito vježba, održava zdravu tjelesnu težinu te da se zdravo hrani.
U redovnoj proceduri su na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) stavljena 2 nova lijeka: dinutuksimab beta za liječenje bolesnika oboljelih od neuroblastoma i kombinacija dolutegravir+lamivudin za liječenje oboljelih od HIV-infekcija te na Dopunsku listu lijekova 1 novi lijek edoksaban za prevenciju moždanog udara i sistemske embolije.
Poznato je da ishemijski moždani udar može udvostručiti rizik od demencije te da svakim satom odgode terapije, mozak gubi onoliko neurona koliko i u 3,6 godina normalnog starenja. Jednako tako, zna se da nakon ishemijskog moždanog udara dolazi do kontinuiranog povećanja oksidativnog stresa.
