Limfocitni sustav je dio imunološkog sustava koji štiti tijelo od uzročnika zaraznih bolesti. Sastoji se od limfocita, limfnih čvorova i tkiva te limfnih žila.
Limfociti predstavljaju podvrstu bijelih krvnih stanica (leukocita). Normalno se stvaraju u koštanoj srži, odakle migriraju u limfne čvorove, crijeva, slezenu ili ulaze u limfne žile i krv. Dio limfocita ostaje u koštanoj srži. Nakon susreta s uzročnicima bolesti kao što su virusi, bakterije ili gljivice, limfociti započinju obrambenu reakciju s ciljem njihovog uništavanja. S obzirom na ulogu u imunološkoj reakciji, limfocite dijelimo u dvije glavne podskupine, a to su T-limfociti i B-limfociti.
B-limfociti prepoznaju uzročnika bolesti kao strano tijelo (tzv. antigen). Nakon susreta s antigenom, B-limfociti počinju izlučivati proteinske tvari koje nazivamo antitijelima. Antitijela se vežu za površinu antigena i tako ga obilježe. Tako obilježena strana tijela uništit će druge stanice imunološkog sustava.
T-limfociti imaju nekoliko funkcija od kojih su najvažnije pomaganje B-limfocitima u stvaranju antitijela te uništavanje stanica zaraženih virusima ili bakterijama.
Limfni čvorovi su obično veličine zrna graha, a građeni su pretežno od limfocita smještenih unutar vezivne čahure. Limfni su čvorovi smješteni posvuda u tijelu, a najvažnije su nakupine limfnih čvorova na vratu, u blizini ključne kosti, u pazusima i preponama, te u trbuhu i zdjelici. U našem tijelu postoji oko 600 limfnih čvorova.
Limfni čvorovi su međusobno povezani sustavom tankih kanalića koji se nazivaju limfne žile. Njima teče limfa, tekućina mliječnog izgleda kojom limfociti putuju po tijelu. Limfne žile se spajaju s krvnim žilama pa na taj način limfociti ulaze i u krvotok.
Dio limfocitnog sustava čine i koštana srž (mekani unutarnji dio kosti), slezena, tonzile ("mandule"), a limfno se tkivo nalazi i unutar različitih organa našeg tijela, primjerice bubrega, pluća jetre ili probavnih organa.
Nova studija otkriva kako bakterije u crijevima mogu pomoći u određivanju hoće li aminokiselina asparagin iz prehrane hraniti rast tumora ili aktivirati imunološke stanice protiv raka. To crijevni mikrobiom, koji se sastoji od bilijuna mikroorganizama koji žive u crijevima, postavlja kao središnjeg igrača u odgovoru tijela na rak i na moderne tretmane raka poput imunoterapija.
20.01.2026. 08:4220.01.2026. 08:33
| Nature communications | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Jednostavan test krvi može pomoći u otkrivanju raka kod pacijenata s nespecifičnim simptomima poput umora, boli ili gubitka tjelesne težine, tvrdi nova studija provedena u Švedskoj. Korištenjem proteomike, metode za analizu proteina velikih razmjera, izmjerene su razine 1.463 različita proteina u plazmi. Zatim su znanstvenici identificirali specifičnu kombinaciju proteina, poznatu kao proteinski potpis, koja bi se mogla povezati s dijagnozom raka.
