Osim što je tijekom obrade važno razlučiti o kojem tipu limfoma se točno radi, važno je odrediti i stupanj proširenosti- stadij bolesti. On ovisi o tome koliko je limfnih čvorova zahvaćeno limfomom, nalaze li se limfni čvorovi samo na jednoj ili na obje strane tijela te ima li tumorskih stanica izvan limfnih čvorova.
Prema proširenosti, ne-Hodgkinov limfom se dijeli u 4 stadija:
STADIJ
Klinička slika ne-Hodgkinovog limfoma
I
zahvaćen je samo jedan limfni čvor
ili
jedan organ, bez zahvaćenosti limfnih čvorova
II
zahvaćeno je 2 ili više regija limfnih čvorova koji su blizu jedan drugome, npr. u području vrata ili prsišta ili u trbuhu
III
zahvaćeni su udaljeni limfni čvorovi, gotovo uvijek na vratu, prsištu ili trbuhu
IV
generalizirana proširenost limfoma tj. zahvaćenost i limfnih čvorova i drugih organa kao što su pluća, jetra, crijeva i kost
Stadij I i II uobičajeno se nazivaju "ranim stadijima" bolesti, dok ne-Hodgkinov limfom stadija III i IV predstavlja "uznapredovalu" bolest.
Ova 4 stadija se još dijele u skupinu "A" ili "B", a podjela ovisi o tome ima li bolesnik izražene opće simptome poput vrućice, noćnog znojenja, gubitka tjelesne težine. Pri tome, "A" označava izostanak ovih simptoma, dok njihova prisutnost bolesnike svrstava u skupinu "B". Primjerice, ne-Hodgkinov limfom stadija IIIB znači da su bolesniku zahvaćeni međusobno udaljeni limfni čvorovi uz prisutnost općih simptoma.
Određivanje stupnja proširenosti bolesti je bitno jer predstavlja jedan od faktora o kojemu će ovisiti buduće liječenje.
Nova studija otkriva kako bakterije u crijevima mogu pomoći u određivanju hoće li aminokiselina asparagin iz prehrane hraniti rast tumora ili aktivirati imunološke stanice protiv raka. To crijevni mikrobiom, koji se sastoji od bilijuna mikroorganizama koji žive u crijevima, postavlja kao središnjeg igrača u odgovoru tijela na rak i na moderne tretmane raka poput imunoterapija.
20.01.2026. 08:4220.01.2026. 08:33
| Nature communications | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Jednostavan test krvi može pomoći u otkrivanju raka kod pacijenata s nespecifičnim simptomima poput umora, boli ili gubitka tjelesne težine, tvrdi nova studija provedena u Švedskoj. Korištenjem proteomike, metode za analizu proteina velikih razmjera, izmjerene su razine 1.463 različita proteina u plazmi. Zatim su znanstvenici identificirali specifičnu kombinaciju proteina, poznatu kao proteinski potpis, koja bi se mogla povezati s dijagnozom raka.
