Izgleda da osobe s poviješću depresije imaju veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuju rezultati istraživanja provedenog u Švedskoj. Naime, pokazalo se da osobe kojima je dijagnosticirana depresija, imaju unutar prve godine od dijagnoze više od tri puta veći rizik od oboljevanja od Parkinsonove bolesti. Dok je 15 do 25 godina kasnije, taj rizik 50 posto veći.

Istraživanje provedeno u SAD-u na više od 40.000 ispitanika pokazalo je da konzumenti metamfetamina imaju tri puta veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. U konzumenata kokaina nije zamjećeno povećanje rizika od Parkinsonove bolesti.

U usporedbi sa zdravim osobama, izgleda da oboljeli od Parkinsonove bolesti imaju drugačije razine određenih crijevnih bakterija, ukazuju rezultati istraživanja kojeg su proveli finski znanstvenici s University of Helsinki Institute of Biotechnology.

Švedsko istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 43.000 ispitanika pokazalo je da umjerena količina tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu može smanjiti rizik od razvoja  Parkinsonove bolesti.

Laboratorijsko istraživanje provedeno na štakorima pokazalo je da se pomoću embrionalnih matičnih stanica mogu izliječiti oštećenja mozga koja su posljedica Parkinsonove bolesti. Smatra se da su rezultati ovog istraživanja veliki korak prema razvoju učinkovite terapije za Parkinsonovu bolest.

Jučer je u zagrebačkom parku Maksimir po drugi put održana akcija "Pokretom protiv Parkinsona" koju su podržale brojne osobe iz političkog i javnog života Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti i boljeg informiranja javnosti o Parkinsonovoj bolesti. Zajedničkom šetnjom putem nade i puštanjem balona dala se podrška oboljelima od Parkinsonove bolesti i Parkinson plus sindroma.

Nova studija pokazala je da su migrene u srednjoj životnoj dobi povezane s povećanim izgledima za razvoj Parkinsonove bolesti ili nekog drugog poremećaja kretanja.

Nova studija u kojoj je sudjelovalo 60 bolesnika s Parkinsonovom bolesti, u dobi od 50 do 80 godina, pokazala je da oboljeli od Parkinsonove bolesti koji redovito hodaju imaju poboljšane fizičke i mentalne funkcije.

Rezultati nove studije pokazali su da bi genska terapija mogla pomoći u očuvanju kontrole nad motoričkim funkcijama u bolesnika s Parkinsonovom bolesti koji ne reagiraju na postojeće terapije za Parkinsonovu bolest. Nova terapija djeluje tako što reprogramira stanice mozga da proizvode dopamin, neurotransmiter koji je ključan za kontrolu pokreta.

Prema mišljenju stručnjaka lijek pimavanserin mogao bi biti prva terapija koja pruža sigurno i učinkovito liječenje bolesnika sa simptomima psihoze koji su povezani s Parkinsonovom bolesti.