Oboljeli od Parkinsonove bolesti koji dobivaju antipsihotike za liječenje psihoze i demencije, izloženi su većem riziku da će umrijeti ranije, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo gotovo 7.900 oboljelih od Parkinsonove bolesti. Inače, antipsihotici se osim za liječenje psihoze koriste i za liječenje drugih mentalnih bolesti poput bipolarnog poremećaja, anksioznog poremećaja i demencije.

Izgleda da je rosacea (rozaceja), kronična kožna bolest, povezana s većim rizikom od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuju rezultati istraživanja provedenog u Danskoj. Naime, pokazalo se da oboljeli od rozaceje imaju dvostruko veću vjerojatnost da će oboljeti od Parkinsonove bolesti nego osobe koje nemaju navedenu kožnu bolest.

Muškarci s visokim razinama urične (mokraćne) kiseline u krvi imaju manju vjerojatnost od oboljevanja od Parkinsonove bolesti, ukazuje nova studija. Tako se pokazalo da muškarci s najvišim razinama mokraćne kiseline u krvi imaju 40 posto manji rizik od razvoja Parkinsonove bolesti u odnosu na muškarce koji su imali najniže razine mokraćne kiseline.

Izgleda da su ljudi zaraženi hepatitis C virusom (HCV) izloženi većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuje istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 250.000 ispitanika. Naime, pokazalo se da osobe s hepatitisom C imaju gotovo 30 posto veću vjerojatnost da će oboljeti od Parkinsonove bolesti nego osobe koje nisu zaražene hepatitis C virusom (HCV).

Izgleda da osobe s poviješću depresije imaju veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuju rezultati istraživanja provedenog u Švedskoj. Naime, pokazalo se da osobe kojima je dijagnosticirana depresija, imaju unutar prve godine od dijagnoze više od tri puta veći rizik od oboljevanja od Parkinsonove bolesti. Dok je 15 do 25 godina kasnije, taj rizik 50 posto veći.

Istraživanje provedeno u SAD-u na više od 40.000 ispitanika pokazalo je da konzumenti metamfetamina imaju tri puta veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. U konzumenata kokaina nije zamjećeno povećanje rizika od Parkinsonove bolesti.

U usporedbi sa zdravim osobama, izgleda da oboljeli od Parkinsonove bolesti imaju drugačije razine određenih crijevnih bakterija, ukazuju rezultati istraživanja kojeg su proveli finski znanstvenici s University of Helsinki Institute of Biotechnology.

Švedsko istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 43.000 ispitanika pokazalo je da umjerena količina tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu može smanjiti rizik od razvoja  Parkinsonove bolesti.

Laboratorijsko istraživanje provedeno na štakorima pokazalo je da se pomoću embrionalnih matičnih stanica mogu izliječiti oštećenja mozga koja su posljedica Parkinsonove bolesti. Smatra se da su rezultati ovog istraživanja veliki korak prema razvoju učinkovite terapije za Parkinsonovu bolest.

Jučer je u zagrebačkom parku Maksimir po drugi put održana akcija "Pokretom protiv Parkinsona" koju su podržale brojne osobe iz političkog i javnog života Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti i boljeg informiranja javnosti o Parkinsonovoj bolesti. Zajedničkom šetnjom putem nade i puštanjem balona dala se podrška oboljelima od Parkinsonove bolesti i Parkinson plus sindroma.