Američki znanstvenici s University of California San Diego School of Medicine uspjeli su u laboratorijskom istraživanju na miševima uspješno stvoriti nove neurone te izliječiti Parkinsonovu bolest.
Sluz je prva linija obrane od loših bakterija u našem crijevu te predstavlja kritični zaštitni sloj koji pomaže u održavanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u crijevu. No, može li ona biti i dio naše obrane od bolesti mozga?
Izgleda da terapija matičnim stanicama može kod oboljelih od Parkinsonove bolesti stabilizirati ili ublažiti simptome bolesti, ukazuje nova studija. Primjena terapije matičnim stanicama u liječenju Parkinsonove bolesti temelji se na pretpostavci da matične stanice mogu poslužiti kao izvor novih moždanih stanica koje proizvode dopamin.
Izgleda da su dva purina, kofein i urat, povezani sa smanjenim rizikom od Parkinsonove bolesti, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da su niže razine konzumacije kofeina i niže razine urata u krvi povezane s većim rizikom od Parkinsonove bolesti.
Nova studija koju su proveli američki znanstvenici s La Jolla Institute for Immunology (LJI) pokazala je da je Parkinsonova bolest dijelom autoimuna bolest. Jednako tako, pokazalo se da se znakovi autoimunosti mogu pojaviti kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću godinama prije njihove službene dijagnoze.
Belgijski znanstvenici otkril su novi gen koji je povezan s rizikom od Parkinsonove bolesti. Naime, oni su otkrili da mutacije u genu ATP10B rezultiraju gubitkom ATP10B proteina te da je ATP10B prijenosnik glukozilceramida, lipida koji ima središnju ulogu u Parkinsonovoj bolesti.
Suradnja između znanstvenika sa Rutgers University i Scripps Research dovela je do otkrića male molekule koja može usporiti ili zaustaviti napredovanje Parkinsonove bolesti. Inače, u svijetu više od 10 milijuna ljudi boluje od Parkinsonove bolesti.
Ljudi koji su razvili Parkinsonovu bolest prije 50. godine života možda su rođeni s oštećenim stanicama mozga koje su desetljećima bile neotkrivene, ukazuje nova studija.
Život u blizini glavnih prometnica ili autocesta povezan je s većom učestalošću demencija, Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti i multiple skleroze, ukazuje analiza podataka od 678.000 ljudi.
Izgleda da uobičajena bakterija crijeva koja doprinosi zdravlju probavnog sustava može usporiti, pa čak i preokrenuti, stvaranje alfa-sinukleina, proteina koji je povezan s Parkinsonovom bolesti, ukazuje nova studija.
