Izgleda da je bilo koji oblik tjelovježbe dobar lijek za nekoga tko ima Parkinsonovu bolest, ukazuje analiza više od 100 studija koje su provedene u proteklih 30 godina. Iako se fizička aktivnost može činiti nemogućom za neke pacijenate s Parkinsonovom bolešću, nova analiza je potvrdila ono što mnogi stručnjaci već vjeruju, da tjelovježba može imati dugoročne pozitivne učinke po oboljele od Parkinsonove bolesti, naime, ona poboljšava hod i smanjuje rizik od padova.

Međunarodna javnozdravstvena akcija "Pokretom protiv Parkinsona" obilježava se danas od 10 do 15 sati u Maksimirskom parku u Zagrebu, a u šetnji "putem nade" sudjelovat će brojni pacijenti i članovi njihovih obitelji, liječnici, umjetnici i mnogi poznati građani iz različitih sfera društvenog djelovanja. Predstavnici Udruge i njihovi suradnici tijekom dana demonstrirat će i nekoliko vježbi idealnih za oboljele od Parkinsonove bolesti, a koje uključuju klasičnu fizikalnu terapiju, ples, boks, tai-chi i pilates.

Oboljeli od Parkinsonove bolesti koji dobivaju antipsihotike za liječenje psihoze i demencije, izloženi su većem riziku da će umrijeti ranije, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo gotovo 7.900 oboljelih od Parkinsonove bolesti. Inače, antipsihotici se osim za liječenje psihoze koriste i za liječenje drugih mentalnih bolesti poput bipolarnog poremećaja, anksioznog poremećaja i demencije.

Izgleda da je rosacea (rozaceja), kronična kožna bolest, povezana s većim rizikom od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuju rezultati istraživanja provedenog u Danskoj. Naime, pokazalo se da oboljeli od rozaceje imaju dvostruko veću vjerojatnost da će oboljeti od Parkinsonove bolesti nego osobe koje nemaju navedenu kožnu bolest.

Muškarci s visokim razinama urične (mokraćne) kiseline u krvi imaju manju vjerojatnost od oboljevanja od Parkinsonove bolesti, ukazuje nova studija. Tako se pokazalo da muškarci s najvišim razinama mokraćne kiseline u krvi imaju 40 posto manji rizik od razvoja Parkinsonove bolesti u odnosu na muškarce koji su imali najniže razine mokraćne kiseline.

Izgleda da su ljudi zaraženi hepatitis C virusom (HCV) izloženi većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuje istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 250.000 ispitanika. Naime, pokazalo se da osobe s hepatitisom C imaju gotovo 30 posto veću vjerojatnost da će oboljeti od Parkinsonove bolesti nego osobe koje nisu zaražene hepatitis C virusom (HCV).

Izgleda da osobe s poviješću depresije imaju veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuju rezultati istraživanja provedenog u Švedskoj. Naime, pokazalo se da osobe kojima je dijagnosticirana depresija, imaju unutar prve godine od dijagnoze više od tri puta veći rizik od oboljevanja od Parkinsonove bolesti. Dok je 15 do 25 godina kasnije, taj rizik 50 posto veći.

Istraživanje provedeno u SAD-u na više od 40.000 ispitanika pokazalo je da konzumenti metamfetamina imaju tri puta veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. U konzumenata kokaina nije zamjećeno povećanje rizika od Parkinsonove bolesti.

U usporedbi sa zdravim osobama, izgleda da oboljeli od Parkinsonove bolesti imaju drugačije razine određenih crijevnih bakterija, ukazuju rezultati istraživanja kojeg su proveli finski znanstvenici s University of Helsinki Institute of Biotechnology.

Švedsko istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 43.000 ispitanika pokazalo je da umjerena količina tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu može smanjiti rizik od razvoja  Parkinsonove bolesti.