Izgleda da bi lijek eksenatid koji se koristi za liječenje dijabetesa tipa 2 mogao pomoći u liječenju Parkinsonove bolesti, ukazuje nova studija. Naime, oboljeli od Parkinsonove bolesti koji su dobivali eksenatid bili su uspješniji na testovima za procjenu motoričkih sposobnosti nego pacijenti koji su dobivali placebo. Eksenatid je sintetska inačica eksendina-4, kemijskog spoja koji se nalazi u slini guštera i koji je sličan ljudskom GLP-1 hormonu.

Prema rezultatima istraživanja provedenog u SAD-u na gotovo 5.500 ispitanika, oboljeli od Parkinsonove bolesti imaju oko četiri puta već rizik za razvoj melanoma. No, zanimljivo je da vrijedni i obratno, te da oboljeli od melanoma isto tako imaju četiri puta veći rizik za razvoj Parkinsonove bolesti.

Faza 1b kliničkog ispitivanja humanog IgG1 monoklonskog protutijela PRX002 usmjerenog protiv α-sinukleina pokazala je da je ono dobro podnošljivo i da ima prihvatljiv sigurnosni profil, te da dobro prodire u središnji živčani sustav. Svakako valja istaknuti da spomenuto monoklonsko protutijelo snižava razinu slobodnog α-sinukleina u serumu za do 97 posto nakon samo jedne doze. Inače, α-sinuklein je protein koji se nalazi u Lewyjevim tjelešcima pacijenata s Parkinsonovom bolešću. Smatra se da on ima ulogu u smrti neurona.

Poznato je da Parkinsonova bolest može uzrokovati tremor, rigor i bradikineziju, no rezultati nove studije ukazuju da redovita tjelovježba može usporiti napredovanje ove bolesti. Čak i osobe s uznapredovalom Parkinsonovom bolesti mogu imati korisiti od redovite tjelovježbe, ističu stručnjaci.

Prema rezultatima novog istraživanja, oboljeli od hepatitisa B i C izloženi su značajno većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti. Inače, prethodna istraživanja su povezivala hepatitis C, no ne i hepatitis B, s Parkinsonovom bolesti.

Sanofi Genzyme, globalna poslovna jedinica farmaceutske tvrtke Sanofi, nedavno je objavila početak druge faze kliničkog ispitivanja oralne terapije za liječenje bolesnika s Parkinsonovom bolešću koji nose jednu mutaciju gena koja se smatra najčešćim nasljednim čimbenikom rizika za nastanak ove bolesti.

Izgleda da je bilo koji oblik tjelovježbe dobar lijek za nekoga tko ima Parkinsonovu bolest, ukazuje analiza više od 100 studija koje su provedene u proteklih 30 godina. Iako se fizička aktivnost može činiti nemogućom za neke pacijenate s Parkinsonovom bolešću, nova analiza je potvrdila ono što mnogi stručnjaci već vjeruju, da tjelovježba može imati dugoročne pozitivne učinke po oboljele od Parkinsonove bolesti, naime, ona poboljšava hod i smanjuje rizik od padova.

Međunarodna javnozdravstvena akcija "Pokretom protiv Parkinsona" obilježava se danas od 10 do 15 sati u Maksimirskom parku u Zagrebu, a u šetnji "putem nade" sudjelovat će brojni pacijenti i članovi njihovih obitelji, liječnici, umjetnici i mnogi poznati građani iz različitih sfera društvenog djelovanja. Predstavnici Udruge i njihovi suradnici tijekom dana demonstrirat će i nekoliko vježbi idealnih za oboljele od Parkinsonove bolesti, a koje uključuju klasičnu fizikalnu terapiju, ples, boks, tai-chi i pilates.

Oboljeli od Parkinsonove bolesti koji dobivaju antipsihotike za liječenje psihoze i demencije, izloženi su većem riziku da će umrijeti ranije, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo gotovo 7.900 oboljelih od Parkinsonove bolesti. Inače, antipsihotici se osim za liječenje psihoze koriste i za liječenje drugih mentalnih bolesti poput bipolarnog poremećaja, anksioznog poremećaja i demencije.

Izgleda da je rosacea (rozaceja), kronična kožna bolest, povezana s većim rizikom od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuju rezultati istraživanja provedenog u Danskoj. Naime, pokazalo se da oboljeli od rozaceje imaju dvostruko veću vjerojatnost da će oboljeti od Parkinsonove bolesti nego osobe koje nemaju navedenu kožnu bolest.