Rezultati nove studije pružili su dodatne dokaze da dijabetes može povećati rizik od Parkinsonove bolesti, naime, pokazalo se da dijabetes može doprinijeti gubitku moždanih stanica aktivacijom oksidativnog stresa, vrste stresa koji se događa kada se počnu stvarati toksični nusprodukti staničnih reakcija, znani kao slobodni radikali.

Američki znanstvenici s University of California San Diego School of Medicine uspjeli su u laboratorijskom istraživanju na miševima uspješno stvoriti nove neurone te izliječiti Parkinsonovu bolest.

Sluz je prva linija obrane od loših bakterija u našem crijevu te predstavlja kritični zaštitni sloj koji pomaže u održavanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u crijevu. No, može li ona biti i dio naše obrane od bolesti mozga?

Izgleda da terapija matičnim stanicama može kod oboljelih od Parkinsonove bolesti stabilizirati ili ublažiti simptome bolesti, ukazuje nova studija. Primjena terapije matičnim stanicama u liječenju Parkinsonove bolesti temelji se na pretpostavci da matične stanice mogu poslužiti kao izvor novih moždanih stanica koje proizvode dopamin.  

Izgleda da su dva purina, kofein i urat, povezani sa smanjenim rizikom od Parkinsonove bolesti, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da su niže razine konzumacije kofeina i niže razine urata u krvi povezane s većim rizikom od Parkinsonove bolesti.

Nova studija koju su proveli američki znanstvenici s La Jolla Institute for Immunology (LJI)  pokazala je da je Parkinsonova bolest dijelom autoimuna bolest. Jednako tako, pokazalo se da se znakovi autoimunosti mogu pojaviti kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću godinama prije njihove službene dijagnoze.

Belgijski znanstvenici otkril su novi gen koji je povezan s rizikom od Parkinsonove bolesti. Naime, oni su otkrili da mutacije u genu ATP10B rezultiraju gubitkom ATP10B proteina te da je ATP10B prijenosnik glukozilceramida, lipida koji ima središnju ulogu u Parkinsonovoj bolesti. 

Suradnja između znanstvenika sa Rutgers University i Scripps Research dovela je do otkrića male molekule koja može usporiti ili zaustaviti napredovanje Parkinsonove bolesti. Inače, u svijetu više od 10 milijuna ljudi boluje od Parkinsonove bolesti.

Ljudi koji su razvili Parkinsonovu bolest prije 50. godine života možda su rođeni s oštećenim stanicama mozga koje su desetljećima bile neotkrivene, ukazuje nova studija.

Život u blizini glavnih prometnica ili autocesta povezan je s većom učestalošću demencija, Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti i multiple skleroze, ukazuje analiza podataka od 678.000 ljudi.