Dva lijeka za reumatoidni artritis pokazuju potencijal za smanjenje rizika od Parkinsonove bolesti, pokazuje novo istraživanje. Inače, neka prijašnja istraživanja otkrila su da osobe s reumatoidnim artritisom imaju manji rizik od Parkinsonove bolesti, a sugerirano je da klasa lijekova za reumatoidni artritis koji se nazivaju antireumatski lijekovi koji modificiraju bolest (DMARDs) mogu imati ulogu u tom smanjenom riziku.

Prema rezultatima nove studije, za pacijente s Parkinsonovom bolešću u ranoj fazi bolesti, prosječna redovita tjelesna aktivnost povezana je sa sporijim pogoršanjem posturalne stabilnosti i stabilnosti hoda, aktivnostima svakodnevnog života i brzinom obrade.

Muškarci s određenim problemima sa spavanjem, poput hodanja u snu (mjesečarenje, somnabulizam), izloženi su četiri puta većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuje novo istraživanje.

Britansko istraživanje pokazalo je da postoje uvjerljivi dokazi da je dijabetes tipa 2 povezan s povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti. Također, pokazalo se da dijabetes tip 2 može pridonijeti bržem napredovanju bolesti u osoba koje već imaju Parkinsonovu bolest.

Rezultati nove studije pokazali su da pacijenti koji imaju shizofreniju i srodne poremećaje imaju povećani rizik od razvoja Parkinsonove bolesti kasnije u životu. Smatra se da je povećani rizik posljedica promjena u dopaminskom sustavu mozga uzrokovanih antagonistima dopaminskih receptora ili neurobiološkim učincima shizofrenije. 

Rezultati nove studije ukazuju da je Parkinsonova bolest povezana s većim rizikom od suicida (samoubojstva). Smatra se da integriranje zaštite mentalnog zdravlja u primarnu i specijalnu skrb za oboljele od Parkinsonove bolesti, može pomoći u smanjivanju rizika od suicida kod pacijenata s Parkinsonovom bolesti.

Izgleda da bi jedna od komplikacija COVID-19 mogla biti razvoj Parkinsonove bolesti, ukazuj u novi podaci. Naime, objavljena su najmanje tri slučaja relativno mladih pacijenata s COVID-19 koji su razvili Parkinsonovu bolest, bilo samostalno ili s drugim simptomima, u roku od 2 do 5 tjedana od zaraze sa SARS-CoV-2. Četvrti slučaj još nije objavljen.

Izgleda da je grelin, hormon kojeg proizvode enteroendokrine stanice gastrointestinalnog trakta, ključni regulator novih živčanih stanica u mozgu odrasle osobe, ukazuje nova studija. 

Kako zrak koji udišemo postaje sve prljaviji, tako se povećavaju šanse za ozbiljne neurološke poremećaje poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti i drugih demencija, ukazuje nova studija.

Prema rezultatima nove studije, kofein može smanjiti rizik od Parkinsonove bolesti kod ljudi koji imaju gensku mutaciju povezanu s poremećajem kretanja. Smatra se da ovi rezultati obećavaju i potiču buduća istraživanja koja istražuju kofein i terapije povezane s kofeinom kako bi se smanjila šansa da ljudi s ovim genom razviju Parkinsonovu bolest.