Rak anusa je karcinom koji nastaje u analnom kanalu, završnom dijelu probavne cijevi, dugom 4 cm, ili oko samog anusa, završnog otvora probavne cijevi, kroz kojeg stolica napušta tijelo.
U usporedbi s kolorektalnim karcinomom, rak anusa je rijedak, pa se tako u Velikoj Britaniji godišnje otkriva manje od 1.200 novih slučajeva, dok American Cancer Society procjenjuje da će u 2014. biti dijagnosticirano 7.210 slučajeva karcinoma anusa, a 950 ljudi će umrijeti od njega. Za razliku od toga, smatra se da će u SAD-u u 2014. godini oko 50.310 ljudi umrijeti o kolorektalnog karcinoma.
Analni karcinom čini oko 1 do 2 posto svih karcinoma probavnog trakta. Smatra se da će 1 od 600 osoba tijekom života oboljeti od raka anusa. Žene češće oboljevaju od raka anusa, naime čine 2/3 oboljelih.
Oko polovina svih analnih karcinoma dijagnosticira se prije nego što se zloćudni tumor proširio izvan primarnog sijela tumora, dok se 13 do 25 posto njih dijagnosticira nakon što se rak proširio na limfne čvorove, a 10 posto se dijagnosticira nakon što se rak proširio na udaljene organe, ili je metastazirao.
Više od 85 posto karcinoma anusa je skvamoznog porijekla, a 5 posto karcinoma čine adenokarcinomi. Ostali tumori anusa su melanomi, limfomi i sarkomi.
Tumori u području anusa, otkrivaju se ranije od tumora koji se nalaze u analnom kanalu, obzirom da pacijenti prije uočavaju tumorsku masu u tom području.
Premaligna lezija, analna intraepitelijalna neoplazija(AIN) prethodnik je većine karcinoma anusa, i analogna je cervikalnoj intraepitelijalnoj neoplaziji (CIN), koja je prethodnik raka vrata maternice. Razina analne intraepitelijalne neoplazije(AIN 1-3) ovisi o stupnju citološke atipije i dubini atipije u epidermisu. Veliki udio AIN 3 razvija se u karcinom.
Kao i kod drugih karcinoma, što se karcinom otkrije ranije, to je uspješnost liječenja bolja.
Nova studija otkriva kako bakterije u crijevima mogu pomoći u određivanju hoće li aminokiselina asparagin iz prehrane hraniti rast tumora ili aktivirati imunološke stanice protiv raka. To crijevni mikrobiom, koji se sastoji od bilijuna mikroorganizama koji žive u crijevima, postavlja kao središnjeg igrača u odgovoru tijela na rak i na moderne tretmane raka poput imunoterapija.
20.01.2026. 08:4220.01.2026. 08:33
| Nature communications | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Jednostavan test krvi može pomoći u otkrivanju raka kod pacijenata s nespecifičnim simptomima poput umora, boli ili gubitka tjelesne težine, tvrdi nova studija provedena u Švedskoj. Korištenjem proteomike, metode za analizu proteina velikih razmjera, izmjerene su razine 1.463 različita proteina u plazmi. Zatim su znanstvenici identificirali specifičnu kombinaciju proteina, poznatu kao proteinski potpis, koja bi se mogla povezati s dijagnozom raka.