Dijagnoza raka štitne žlijezde

Sumnja da bolesnik ima rak štitne žlijezde je veća u slijedećim okolnostima:

• dob - u mlađoj dobi je sklonost veća;
• spol, ako je bolesnik muškarac - više žena ima rak štitne žlijezde (2:1), ali žene imaju češće bolesti štitne žlijezde (8:1), tako da u muškaraca čvor treba smatrati sumnjivijim;
• solitarni čvor;
• hladni čvor na scintigramu - vrući čvorovi su rijetko karcinomatozni;
• anamneza zračenja glave, vrata ili prsnog koša, posebno u dojenačkoj dobi i djetinjstvu;
• radiografski znaci diskretnih mrvičastih psamoznih kalcifikacija;
• nagli ili tek nedavni porast čvora;
• tvrda konzistencija čvora.

Rak štitnjače obično otkriju sami bolesnici. Može se vidjeti ili napipati čvor na prednjoj strani vrata ili čvor može opaziti liječnik pri redovnom pregledu.

U većini slučajeva ti su čvorovi, nasreću, dobroćudni, što znači da nisu po život opasni. Samo 1 od 20 čvorova pokaže se zloćudnim. Benigni čvorovi štitnjače dosta su česta pojava. Većina tih čvorova tako je mala da ih nikad ne opaze ni bolesnik niti liječnik. Liječnik može utvrditi postojanje čvora na štitnjači uz malu nelagodu ili opasnost po bolesnika. Liječnik će laganim pritiskom pomno ispitati postoje li čvorići ili guša (povećana štitnjača).

Kad se otkrije čvor, liječnik će vas vjerojatno zapitati kako se osjećate i imate li bilo kakvih simptoma koji bi možda bili posljedica čvora na štitnjači.

Nakon fizičkog pregleda i uzimanja povijesti bolesti, liječnik će vjerojatno propisati daljnje pretrage i to:

• pretrage krvi (kako bi se odredile vrijednosti hormona štitnjače),
• scintigrafiju štitnjače (kako bi se oslikala cijela štitnjača),
• biopsiju štitnjače (uzimanje malog uzorka štitnjače kako bi se utvrdilo sadržava li kancerogene stanice).