Studija provedena u Nizozemskoj na 1.234 bolesnika kojima je postavljen koronarni stent zbog bolesti koronarnih arterija, pokazala je da bolesnici koji imaju i depresiju su izloženi 1,5 puta većem riziku od smrti.
Prema rezultatima nove studije izgleda da protein koji je uključen u proces upale, ima ulogu u razvoju koronarne bolesti srca, najčešćeg oblika srčane bolesti, koji za posljedicu ima razvoj angine pektoris i srčanog udara.
Nova studija provedena u SAD-u na više od milijun ispitanika pokazala je da se kod žena, posebice žena mlađe životne dobi, srčani udar često javlja bez da imaju osjećaj nelagode i boli u prsima.
Američko istraživanje provedeno na 25 bolesnika koji su preživjeli srčani udar pokazalo je da se uz pomoć terapije matičnim stanicama oštećeno srčano tkivo može u potpunosti oporaviti.
Britansko istraživanje provedeno na 3.233 muškaraca pokazalo je da muškarci mogu putem kromosoma Y od svojih očeva naslijediti koronarnu arterijsku bolest.
Njemačko istraživanje provedeno na 1.818 ispitanika pokazalo je da se pomoću novog testa koji mjeri razinu troponina I u krvi može ranije utvrditi ima li netko srčani udar nego uz pomoć trenutno dostupnog testa.
Prema rezultatima norveškog istraživanja koje je provedeno na gotovo 53.000 ispitanika, osobe koje gotovo svaki dan imaju problema sa usnivanjem i održavanjem spavanja, izložene su 45 posto većem riziku od srčanog udara (infarkta miokarda).
Britansko istraživanje provedeno na više od 79.000 ispitanika pokazalo je da izlaganje visokim razinama onečišćenog zraka koje su posljedica pojačanog prometa može privremeno povećati rizik za srčani udar (infarkt miokarda).
Prema mišljenju američkih znanstvenika moguće je predvidjeti tko će preživjeti ili umrijeti nakon prvog srčanog udara (infarkta miokarda). Naime oni su analizirali podatke iz dviju studija koje su provedene na više od 18.000 ispitanika te su uočili da se pomoću određenih karakteristika može predvidjeti hoće li srčani udar biti smrtonosan.
Istraživanje provedeno na 1.294 pušača hospitaliziranih zbog simptoma akutnog koronarnog sindroma pokazalo je da su pušači koji nastave s pušenjem i nakon hospitalizacije, izloženi većem riziku od smrti.
