Dijagnosticiranje srčanog udara (infarkta miokarda)
24.08.2019. 16:3325.10.2011. 12:40
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med.
Dijagnoza srčanog udara (infarkta miokarda) kod bolesnika koji se javlja u hitnu službu postavlja se na temelju anamneze, elektrokardiograma (EKG) i krvnih pretraga.
Anamneza uključuje opis smetnji, zatim podatke o eventualnim ranijim događajima, te mogućim čimbenicima rizika koji srčani udar čine vjerojatnom dijagnozom.
EKG kod velikog dijela (ali sigurno ne kod svih) bolesnika pokazuje tipične promjene zapisa koje upućuju na svježi srčani udar.
Između krvnih pretraga se izdvaja vrijednost tzv. troponina u krvi, kao pretraga koja se najšire koristi u dijagnostici srčanog udara. Naime, radi se o laboratorijskoj vrijednosti koja je vrlo osjetljiva za srčani udar, tj. i mali porast iznad normalne vrijednosti upućuje na to da se radi o oštećenju srčanog mišića (zanemariv je broj drugih uzroka koji bi eventualno mogli s troponinom "oponašati" srčani udar).
Osim toga, ova pretraga može otkriti i već vrlo mala oštećenja mišića, a isto tako se relativno rano pojavljuje u odnosu na trenutak početka srčanog udara (već nakon otprilike 4 sata).
Dodavanje udaljenosti vašoj dnevnoj šetnji i ubrzavanje tempa mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih problema povezanih s visokim krvnim tlakom, tvrdi nova studija. U usporedbi s minimalnim brojem koraka od 2.300 koraka, svakih dodatnih 1.000 koraka povezano je sa 17% manjim rizikom od srčanog udara, zatajenja srca i moždanog udara.
02.08.2025. 19:4502.08.2025. 19:34
| Theranostics | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Srčani udari ostaju vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu. Trajni gubitak stanica srčanog mišića - poznatih kao kardiomiociti - i ograničena regenerativna sposobnost srca često dovode do kroničnog zatajenja srca. Trenutne strategije liječenja upravljaju simptomima, no ne popravljaju temeljnu štetu.
