Dijagnoza srčanog udara (infarkta miokarda) kod bolesnika koji se javlja u hitnu službu postavlja se na temelju anamneze, elektrokardiograma (EKG) i krvnih pretraga.
Anamneza uključuje opis smetnji, zatim podatke o eventualnim ranijim događajima, te mogućim čimbenicima rizika koji srčani udar čine vjerojatnom dijagnozom.
EKG kod velikog dijela (ali sigurno ne kod svih) bolesnika pokazuje tipične promjene zapisa koje upućuju na svježi srčani udar.
Između krvnih pretraga se izdvaja vrijednost tzv. troponina u krvi, kao pretraga koja se najšire koristi u dijagnostici srčanog udara. Naime, radi se o laboratorijskoj vrijednosti koja je vrlo osjetljiva za srčani udar, tj. i mali porast iznad normalne vrijednosti upućuje na to da se radi o oštećenju srčanog mišića (zanemariv je broj drugih uzroka koji bi eventualno mogli s troponinom "oponašati" srčani udar).
Osim toga, ova pretraga može otkriti i već vrlo mala oštećenja mišića, a isto tako se relativno rano pojavljuje u odnosu na trenutak početka srčanog udara (već nakon otprilike 4 sata).
Zadnja izmjena: 24.08.2019.
Žene u dobi od 50 ili manje godina koje su doživjele srčani udar (infarkt miokarda), imaju veću vjerojatnost od muškaraca da će umrijeti tijekom sljedećih 11 godina, ukazuje nova studija.
Izgleda da su žene koje imaju umjerene do teške simptome menopauze izložene većem riziku od moždanog udara i srčane bolesti, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da žene s dva ili više umjerenih do teških simptoma menopauze, imaju 41 posto veći rizik od moždanog udara i 37 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.
