Dijagnosticiranje srčanog udara (infarkta miokarda)
24.08.2019. 16:3325.10.2011. 12:40
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med.
Dijagnoza srčanog udara (infarkta miokarda) kod bolesnika koji se javlja u hitnu službu postavlja se na temelju anamneze, elektrokardiograma (EKG) i krvnih pretraga.
Anamneza uključuje opis smetnji, zatim podatke o eventualnim ranijim događajima, te mogućim čimbenicima rizika koji srčani udar čine vjerojatnom dijagnozom.
EKG kod velikog dijela (ali sigurno ne kod svih) bolesnika pokazuje tipične promjene zapisa koje upućuju na svježi srčani udar.
Između krvnih pretraga se izdvaja vrijednost tzv. troponina u krvi, kao pretraga koja se najšire koristi u dijagnostici srčanog udara. Naime, radi se o laboratorijskoj vrijednosti koja je vrlo osjetljiva za srčani udar, tj. i mali porast iznad normalne vrijednosti upućuje na to da se radi o oštećenju srčanog mišića (zanemariv je broj drugih uzroka koji bi eventualno mogli s troponinom "oponašati" srčani udar).
Osim toga, ova pretraga može otkriti i već vrlo mala oštećenja mišića, a isto tako se relativno rano pojavljuje u odnosu na trenutak početka srčanog udara (već nakon otprilike 4 sata).
Kombinirana analiza krvnih testova za mjerenje tri biomarkera povezanih s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti - lipoproteina a (Lp(a)), preostalog kolesterola i visokoosjetljivog C-reaktivnog proteina (hsCRP) - može pomoći u ranijem prepoznavanju osoba s visokim rizikom od srčanog udara, pokazuje nova studija.
03.11.2025. 22:0003.11.2025. 21:34
| American Heart Association | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Osobe s dijabetesom tipa 2 i povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti koje su uzimale niske doze acetilsalicilatne kiseline imale su manju vjerojatnost da će doživjeti veći kardiovaskularni događaj, uključujući srčani udar, moždani udar ili smrt, od osoba s dijabetesom tipa 2 sa sličnim rizikom od kardiovaskularnih bolesti koje nisu uzimale niske doze acetilsalicilatne kiseline, pokazuje nova studija.