Dijagnosticiranje srčanog udara (infarkta miokarda) / Srčani udar (infarkt miokarda) / Centri A-Z

25.10.2011. 12:40 | Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med.

Dijagnoza srčanog udara (infarkta miokarda) kod bolesnika koji se javlja u hitnu službu postavlja se na temelju anamneze, elektrokardiograma (EKG) i krvnih pretraga.

Anamneza uključuje opis smetnji, zatim podatke o eventualnim ranijim događajima, te mogućim čimbenicima rizika koji srčani udar čine vjerojatnom dijagnozom.

EKG kod velikog dijela (ali sigurno ne kod svih) bolesnika pokazuje tipične promjene zapisa koje upućuju na svježi srčani udar.

Između krvnih pretraga se izdvaja vrijednost tzv. troponina u krvi, kao pretraga koja se najšire koristi u dijagnostici srčanog udara. Naime, radi se o laboratorijskoj vrijednosti koja je vrlo osjetljiva za srčani udar, tj. i mali porast iznad normalne vrijednosti upućuje na to da se radi o oštećenju srčanog mišića (zanemariv je broj drugih uzroka koji bi eventualno mogli s troponinom "oponašati" srčani udar).

Osim toga, ova pretraga može otkriti i već vrlo mala oštećenja mišića, a isto tako se relativno rano pojavljuje u odnosu na trenutak početka srčanog udara (već nakon otprilike 4 sata).

Zadnja izmjena: 24.08.2019.

25.10.2011.

Što je srčani udar (infarkt miokarda)?

25.10.2011.

Čimbenici rizika za srčani udar (infarkt miokarda)

25.10.2011.

Simptomi srčanog udara (infarkta miokarda)

25.10.2011.

Dijagnosticiranje srčanog udara (infarkta miokarda)

25.10.2011.

Liječenje srčanog udara (infarkta miokarda)

25.10.2011.

Koronarni stent

25.10.2011.

Život nakon srčanog udara (infarkta miokarda)

27.09.2022. 15:49 | Zaklada Hrvatska kuća srca | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.

Broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti u RH i dalje u blagom porastu

Uoči Svjetskog dana srca Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili su prve preliminarne podatke prema kojim je u Republici Hrvatskoj 2021. godine umrlo 22.958 osoba od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 36,6 posto od ukupno umrlih. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 posto (7.773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8 posto (5.011) u ukupnom mortalitetu.

20.09.2022. 09:51 | AHA News | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.

Rizik od krvnih ugrušaka ostaje povećan gotovo godinu dana nakon COVID-19

Osobe koje su oboljele od COVID-19 imaju veći rizik od opasnih krvnih ugrušaka gotovo godinu dana kasnije, ukazuju rezultati nove studije. COVID-19 bio je povezan s naglo povećanim rizikom od problema povezanih s krvnim ugrušcima – uključujući srčani i moždani udar.