Istraživanje koje su proveli američki znanstvenici s University of Washington iz Seattle-a pokazalo je da teška infekcija uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2 može izravno zahvatiti srčano tkivo i doprinijeti srčanoj disfunkciji.
Rezultati nove studije pokazali su da niske doze kolhicina (0,5 mg dnevno) značajno smanjuju rizik od kardiovaskularne smrti, srčanog udara i ishemijskog moždanog udara u bolesnika s kroničnom koronarnom bolešću.
Izgleda da je konzumacija većih količina povrća iz roda krstašica (brokula, prokulica, cvjetača, korabica, kelj i kupus) povezana s manje opsežnom bolešću krvnih žila kod starijih žena, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da žene koje konzumiraju spomenuto povrće imaju manju vjerojatnost od intenzivnog nakupljanja kalcija u aorti.
Prema rezultatima nove studije, bakterijske infekcije mogu povisiti rizik od razvoja koronarne bolesti srca u osoba s dijabetesom tipa 1. Jednako tako, valja spomenuti, da je visoka razina bakterijskih lipopolisaharida u krvi, također bila čimbenik rizika za koronarnu bolest srca.
Žene u 30-im i 40-im godinama sa sindromom policističnih jajnika (PCOS) imaju veću vjerojatnost da će oboljeti od srčane bolesti, pokazali su rezultati nove studije. Inače, procjenjuje se da 6 do 20% žena reproduktivne dobi ima sindrom policističnih jajnika (PCOS).
Milijuni ljudi diljem svijeta koristi beta blokatore, lijekove za regulaciju povišenog krvnog tlaka, no, nova studija provedena u Italiji pokazala je da spomenuti lijekovi i nisu tako bezazleni za žene.
Otprilike polovica osoba koje dožive srčani udar (infarkt miokarda) u dobi od 50 ili manje godina, su pušači, a prestanak pušenja povezan je sa smanjenim rizikom od smrti od svih uzroka te manjom kardiovaskularnom smrtnošću, ukazuje nova studija.
Multipla skleroza može uzrokovati slabost, bol, umor i probleme s vidom. No, prema novoj britanskoj studiji, izgleda da ona povećava i rizik od srčane bolesti i moždanog udara.
Rezultati istraživanja provedenog u Švedskoj pokazali su da prekomjerno konzumiranje alkohola može udvostručiti rizik od periferne arterijske bolesti te povećati rizik od moždanog udara za 27 posto. Jednako tako, pokazalo se da postoji veza između prekomjernog konzumiranja alkohola i koronarne arterijske bolesti, fibrilacije atrija, aneurizme aorte i hipertenzije.
Konzumiranje namirnica koje su bogate vitaminom D može imati zaštitne učinke po srce, ukazuje nova studija. Najviše vitamina D nalazimo u ribljem ulju i ribljem mesu, zatim mlijeku i mliječnim proizvodima, obogaćenim žitaricama, žutanjku, kvascu i jetri.
