Istraživanje provedeno u SAD-u u kojem je sudjelovalo više od 37.000 ispitanika pokazalo je da čak i rani znakovi koronarne arterijske bolesti mogu značajno povećati rizik od srčanog udara i prerane smrti.
Prema rezultatima švedskog istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 20.700 muškaraca u dobi od 45 do 79 godina, pet zdravih životnih navika mogu spriječiti četiri od pet srčanih udara kod muškaraca.
Dobro je poznato da bubrežni kamenci povećavaju rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti, no, nova studija objavljena u časopisu American Journal of Kidney Diseases ukazuje da oni također mogu povećati rizik od koronarne bolesti srca i moždanog udara.
Nova studija pokazala je da vrijeme kada su pacijenti koji su doživjeli srčani udar (infarkt miokarda) hospitalizirani može utjecati na njihovu šansu za preživljavanje.
Japansko istraživanje provedeno na gotovo 1.600 ispitanika u dobi od 40 do 70 godina, pokazalo je da je slana hrana povezana s dvostruko većim rizikom od srčanog ili moždanog udara u osoba koje imaju dijabetes tip 2. Riziik je čak i veći, ukoliko dijabetes nije dobro kontroliran.
Nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 3.200 ispitanika pokazala je da su depresivne žene, mlađe i srednje životne dobi, izložene dva puta većem riziku da će dobiti srčani udar ili umrijeti od srčane bolesti nego njihove mentalno zdrave vršnjakinje.
Poznato je da mediteranska prehrana smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara u bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom. Rezultati nove studije ukazuju da bi ekstrakt iz rajčice mogao imati ulogu u tome, obzirom da poboljšava funkciju krvnih žila.
Američko istraživanje koje je provedeno na više od 2.800 bolesnika koji su pretrpjeli srčani udar, pokazalo je da jedan od deset bolesnika sa srčanim udarom, također ima i nedijagnosticirani dijabetes.
Analiza 64 studije pokazala je da žene s dijabetesom imaju 40 do 50 posto veći rizik od razvoja koronarne srčane bolesti nego muškarci s dijabetesom.
Istraživanje provedeno u Australiji na više od 32.000 žena pokazalo je da fizička aktivnost daleko više utječe na budući rizik od srčane bolesti u žena nego pušenje, pretilost i hipertenzija.
