Kao kod svih bolesti, dijagnostika zatajivanja srca počinje uzimanjem anamneze. Tako je primjerice preciznim ispitivanjem moguće ustanoviti preboljelu infekciju koja se može povezati s upalom srčanog mišića i posljedičnom kardiomiopatijom. Pregled bolesnika može otkriti radi li se više o zatajenju lijeve ili desne strane srca, ili obje; također je moguće postaviti sumnju na bolest zalistaka ili neki metabolički poremećaj.
Standardne pretrage uključuju laboratorijske nalaze, EKG, rentgen srca i pluća. Središnje mjesto u dijagnostici zatajivanja srca zauzima ultrazvuk srca. To je pretraga kojom je moguće opisati niz važnih srčanih funkcija, u prvom redu tzv. istisnu, ejekcijsku frakciju (eng. ejection fraction, EF), rad zalistaka, debljinu stijenki, veličinu srčanih šupljina itd. EF je vrlo važna mjera koja opisuje koliko dobro ili loše srce crpi krv, a služi i u praćenju razvoja i/ili liječenja zatajivanja srca. Normalna vrijednost EF iznosi 55-75%, teško oštećenje srčane funkcije obično znači EF od ispod 30-35%. Iznimno, može doći do zatajenja srca i kod uredne EF, kada je srčani mišić izrazito zadebljan i ne može se normalno raširiti i primiti svu krv koju potom treba istisnuti.
Po potrebi se mogu izvesti i dopunske pretrage, poput kateterizacije srca ili uzimanja uzorka srčanog mišića (biopsija).
Povijesni podaci pokazuju da muškarci razvijaju koronarnu bolest srca deset godina prije žena. No nedavno objavljena studija pokazuje da ta razlika među spolovima i dalje postoji. Naime, muškarci su imali značajno veću kumulativnu incidenciju kardiovaskularnih bolesti. Imali su veće kumulativne stope incidencije podtipova kardiovaskularnih bolesti - koronarne bolesti srca i zatajenja srca u usporedbi sa ženama, no nije bilo razlike u moždanom udaru.
28.01.2026. 14:5828.01.2026. 14:46
| Journal of Molecular and Cellular Cardiology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Kada je srčani mišić oslabljen ili ozlijeđen zbog srčanog udara, srcu može biti teško pumpati dovoljno krvi kako bi zadovoljilo potrebe tijela. S vremenom to može dovesti do zatajenja srca, gdje funkcija srca pada ispod 40%. Nažalost, otprilike 50% pacijenata sa zatajenjem srca umire unutar pet godina od razvoja stanja, a ne postoji lijek koji bi zaustavio napredovanje ove bolesti.
