Liječenje zatajivanja srca uključuje promjene načina života, prehrane, lijekove, ponekad kirurške zahvate i ugradnju posebnih elektrostimulatora.
Promjena načina života usmjerena je u prvom redu na sprečavanje napredovanja rizičnih čimbenika koji su doveli do zatajivanja. Primjerice, ukoliko se radi o zatajenju srca kao posljedici srčanog infarkta, vrijede preporuke o prestanku pušenja, preporučenoj razini tjelesne aktivnosti, izbjegavanju stanja koja mogu pogoršati osnovnu bolest.
Prehrana je usmjerena na smanjenje unosa soli i smanjenje povećane tjelesne težine, te razine kolesterola u krvi.
Lijekovima je potrebno kontrolirati krvni tlak, kolesterol, razinu šećera u krvi, po potrebi razrijediti krv kako bi se spriječilo stvaranje ugruška u srcu ili srčanim (koronarnim) krvnim žilama. Tegobe povezane sa zatajivanjem srca liječe se u prvom redu diureticima (tabletama koje promiču mokrenje, tj. izbacuju suvišnu tekućinu iz tijela), dok se napredovanje bolesti samog mišića može spriječiti djelovanjem na refleksne mehanizme koji se aktiviraju u organizmu kada zatajivanje nastupi. U ovu skupinu u prvom redu pripadaju inhibitori angiotenzin-konvertaze (tzv. ACE inhibitori, koji su ujedno i lijekovi protiv povišenog krvnog tlaka) i beta-blokatori (koji blokiraju prirodnu reakciju organizma na zatajivanje u vidu povećanja potrošnje kisika u srčanom mišiću i porasta broja otkucaja, dok istovremeno sprečavaju nastup poremećaja srčanog ritma).
Općenito je od ključnog značenja strogo pridržavanje terapije i uputa liječnika, svakodnevno praćenje tjelesne težine i krvnog tlaka, redovita tjelesna aktivnost i redoviti kontrolni pregledi s, po potrebi, korekcijom terapije lijekovima.
Gotovo polovica pacijenata hospitaliziranih zbog akutnog zatajenja srca u Europi ponovno je primljena u bolnicu unutar godine dana, tvrdi nova studija. Rizik od smrti također ostaje visok, posebno za one s više smanjenom funkcijom srca. Zatajenje srca je često stanje koje pogađa više od 64 milijuna ljudi diljem svijeta.
29.01.2026. 11:0729.01.2026. 10:55
| Wiley | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Povijesni podaci pokazuju da muškarci razvijaju koronarnu bolest srca deset godina prije žena. No nedavno objavljena studija pokazuje da ta razlika među spolovima i dalje postoji. Naime, muškarci su imali značajno veću kumulativnu incidenciju kardiovaskularnih bolesti. Imali su veće kumulativne stope incidencije podtipova kardiovaskularnih bolesti - koronarne bolesti srca i zatajenja srca u usporedbi sa ženama, no nije bilo razlike u moždanom udaru.
