Liječenje zatajivanja srca uključuje promjene načina života, prehrane, lijekove, ponekad kirurške zahvate i ugradnju posebnih elektrostimulatora.
Promjena načina života usmjerena je u prvom redu na sprečavanje napredovanja rizičnih čimbenika koji su doveli do zatajivanja. Primjerice, ukoliko se radi o zatajenju srca kao posljedici srčanog infarkta, vrijede preporuke o prestanku pušenja, preporučenoj razini tjelesne aktivnosti, izbjegavanju stanja koja mogu pogoršati osnovnu bolest.
Prehrana je usmjerena na smanjenje unosa soli i smanjenje povećane tjelesne težine, te razine kolesterola u krvi.
Lijekovima je potrebno kontrolirati krvni tlak, kolesterol, razinu šećera u krvi, po potrebi razrijediti krv kako bi se spriječilo stvaranje ugruška u srcu ili srčanim (koronarnim) krvnim žilama. Tegobe povezane sa zatajivanjem srca liječe se u prvom redu diureticima (tabletama koje promiču mokrenje, tj. izbacuju suvišnu tekućinu iz tijela), dok se napredovanje bolesti samog mišića može spriječiti djelovanjem na refleksne mehanizme koji se aktiviraju u organizmu kada zatajivanje nastupi. U ovu skupinu u prvom redu pripadaju inhibitori angiotenzin-konvertaze (tzv. ACE inhibitori, koji su ujedno i lijekovi protiv povišenog krvnog tlaka) i beta-blokatori (koji blokiraju prirodnu reakciju organizma na zatajivanje u vidu povećanja potrošnje kisika u srčanom mišiću i porasta broja otkucaja, dok istovremeno sprečavaju nastup poremećaja srčanog ritma).
Općenito je od ključnog značenja strogo pridržavanje terapije i uputa liječnika, svakodnevno praćenje tjelesne težine i krvnog tlaka, redovita tjelesna aktivnost i redoviti kontrolni pregledi s, po potrebi, korekcijom terapije lijekovima.
Ishemijska bolest srca, poznata i kao koronarna bolest arterija, vodeći je uzrok smrti i morbiditeta u zapadnim zemljama. Ishemijska bolest srca nastaje kada se krvne žile srca začepe, što smanjuje opskrbu stanica srčanog mišića kisikom i hranjivim tvarima, koje na kraju odumiru, što dovodi do srčanog udara ili zatajenja srca. Iako se veće krvne žile mogu kirurški zamijeniti kako bi se obnovio protok krvi, trenutno ne postoji tretman usmjeren na manje krvne žile, takozvane mikrožile, koje su bitne za ujednačenu cirkulaciju krvi unutar srčanog mišića.
27.06.2026. 12:5325.06.2026. 23:06
| European Journal of Nutrition | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Dvadesetogodišnje istraživanje provedeno na više od 3.000 odraslih Grka otkrilo je da ljudi čija je prehrana najviše nalikovala mediteranskom obrascu prehrane na biljnoj bazi imaju znatno niži rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak 26 posto, dok su kalorijski bogate prehrane s niskim udjelom bijelog mesa povezane s lošijim dugoročnim ishodima za zdravlje srca.
