Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni. Bolest srčanog mišića općenito se naziva kardiomiopatija. Srčani mišić može oslabiti u svojoj istisnoj funkciji uslijed primjerice dugogodišnjeg neliječenog visokog tlaka, kao posljedica upale ili nakon preboljelog infarkta (tada normalni srčani mišić u značajnom dijelu zamjenjuje ožiljak, koji nema sposobnost kontrakcije, stiskanja).
Ponekad srce zataji zbog prevelikog zadebljanja stijenki (hipertrofijska kardiomiopatija), teške plućne bolesti ili kao posljedica šećerne bolesti.
Zatajivanje nastupa i kod promjena na zaliscima, primjerice ukoliko je srce prisiljeno duže vrijeme pumpati krv kroz značajno sužen aortni zalistak, ili se pak uslijed poremećene funkcije zaliska značajan dio krvi ponovno vraća u srce i to dovodi do opterećenja mišića.
Relativno često nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok slabosti srčanog mišića, i tada se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji. Srce može zatajiti i kao posljedica nekih prirođenih srčanih grešaka.
Zadnja izmjena: 06.09.2011.
Pacijenti sa slabom funkcijom srca koji primaju terapiju matičnim stanicama ubrzo nakon srčanog udara (infarkta miokarda) imaju manji rizik od razvoja zatajenja srca i povezanih bolničkih boravaka u usporedbi sa standardnom njegom, otkriva novo kliničko ispitivanje.
Zatajenje srca jedan je od vodećih uzroka smrti i invaliditeta diljem svijeta, pogađa milijune ljudi i predstavlja ogroman teret za zdravstvene sustave. Bolest se javlja kada srce više ne može učinkovito pumpati krv, ostavljajući pacijente bez daha, umornima i u opasnosti od komplikacija opasnih po život.
