Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni. Bolest srčanog mišića općenito se naziva kardiomiopatija. Srčani mišić može oslabiti u svojoj istisnoj funkciji uslijed primjerice dugogodišnjeg neliječenog visokog tlaka, kao posljedica upale ili nakon preboljelog infarkta (tada normalni srčani mišić u značajnom dijelu zamjenjuje ožiljak, koji nema sposobnost kontrakcije, stiskanja).
Ponekad srce zataji zbog prevelikog zadebljanja stijenki (hipertrofijska kardiomiopatija), teške plućne bolesti ili kao posljedica šećerne bolesti.
Zatajivanje nastupa i kod promjena na zaliscima, primjerice ukoliko je srce prisiljeno duže vrijeme pumpati krv kroz značajno sužen aortni zalistak, ili se pak uslijed poremećene funkcije zaliska značajan dio krvi ponovno vraća u srce i to dovodi do opterećenja mišića.
Relativno često nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok slabosti srčanog mišića, i tada se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji. Srce može zatajiti i kao posljedica nekih prirođenih srčanih grešaka.
Pacijenti koji imaju zatajenje srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom (HFpEF) i visokim krvnim tlakom u plućima (plućna hipertenzija) doživjeli su značajna poboljšanja krvnog tlaka i zdravlja krvnih žila nakon uzimanja lijeka sotatercept, tvrdi nova studija.
28.03.2026. 23:2528.03.2026. 23:15
| Nature Cardiovascular Research | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da zatajenje srca i fibrilacija atrija dijele temeljne genetske i molekularne mehanizme, što sugerira da bi ta dva kardiovaskularna stanja mogla biti manje različita nego što se prije mislilo.
