Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni. Bolest srčanog mišića općenito se naziva kardiomiopatija. Srčani mišić može oslabiti u svojoj istisnoj funkciji uslijed primjerice dugogodišnjeg neliječenog visokog tlaka, kao posljedica upale ili nakon preboljelog infarkta (tada normalni srčani mišić u značajnom dijelu zamjenjuje ožiljak, koji nema sposobnost kontrakcije, stiskanja).
Ponekad srce zataji zbog prevelikog zadebljanja stijenki (hipertrofijska kardiomiopatija), teške plućne bolesti ili kao posljedica šećerne bolesti.
Zatajivanje nastupa i kod promjena na zaliscima, primjerice ukoliko je srce prisiljeno duže vrijeme pumpati krv kroz značajno sužen aortni zalistak, ili se pak uslijed poremećene funkcije zaliska značajan dio krvi ponovno vraća u srce i to dovodi do opterećenja mišića.
Relativno često nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok slabosti srčanog mišića, i tada se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji. Srce može zatajiti i kao posljedica nekih prirođenih srčanih grešaka.
Zadnja izmjena: 06.09.2011.
Izgleda da se lijekovi koji su nužni za liječenje zatajivanja srca često propisuju u nižim dozama od doza koje preporučuju međunarodne smjernice, ukazuje nova studija provedena u Austriji.
Dapagliflozin, lijek koji se već uspješno koristi za liječenje dijabetesa tipa 2 i sprječavanje razvoja zatajivanja srca, također se može koristiti i za liječenje već postojećeg zatajivanja srca, čak i u pacijenata bez dijabetesa tipa 2, ukazuje nova studija.
