Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni. Bolest srčanog mišića općenito se naziva kardiomiopatija. Srčani mišić može oslabiti u svojoj istisnoj funkciji uslijed primjerice dugogodišnjeg neliječenog visokog tlaka, kao posljedica upale ili nakon preboljelog infarkta (tada normalni srčani mišić u značajnom dijelu zamjenjuje ožiljak, koji nema sposobnost kontrakcije, stiskanja).
Ponekad srce zataji zbog prevelikog zadebljanja stijenki (hipertrofijska kardiomiopatija), teške plućne bolesti ili kao posljedica šećerne bolesti.
Zatajivanje nastupa i kod promjena na zaliscima, primjerice ukoliko je srce prisiljeno duže vrijeme pumpati krv kroz značajno sužen aortni zalistak, ili se pak uslijed poremećene funkcije zaliska značajan dio krvi ponovno vraća u srce i to dovodi do opterećenja mišića.
Relativno često nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok slabosti srčanog mišića, i tada se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji. Srce može zatajiti i kao posljedica nekih prirođenih srčanih grešaka.
Zadnja izmjena: 06.09.2011.
Starije osobe koje uzimaju pregabalin za kroničnu bol imale su do 85% veći rizik od zatajenja srca od korisnika gabapentina, što potiče novi oprez pri propisivanju lijekova u skupinama visokog rizika, ističu rezultati nove studije.
Dodavanje udaljenosti vašoj dnevnoj šetnji i ubrzavanje tempa mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih problema povezanih s visokim krvnim tlakom, tvrdi nova studija. U usporedbi s minimalnim brojem koraka od 2.300 koraka, svakih dodatnih 1.000 koraka povezano je sa 17% manjim rizikom od srčanog udara, zatajenja srca i moždanog udara.
