Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni. Bolest srčanog mišića općenito se naziva kardiomiopatija. Srčani mišić može oslabiti u svojoj istisnoj funkciji uslijed primjerice dugogodišnjeg neliječenog visokog tlaka, kao posljedica upale ili nakon preboljelog infarkta (tada normalni srčani mišić u značajnom dijelu zamjenjuje ožiljak, koji nema sposobnost kontrakcije, stiskanja).
Ponekad srce zataji zbog prevelikog zadebljanja stijenki (hipertrofijska kardiomiopatija), teške plućne bolesti ili kao posljedica šećerne bolesti.
Zatajivanje nastupa i kod promjena na zaliscima, primjerice ukoliko je srce prisiljeno duže vrijeme pumpati krv kroz značajno sužen aortni zalistak, ili se pak uslijed poremećene funkcije zaliska značajan dio krvi ponovno vraća u srce i to dovodi do opterećenja mišića.
Relativno često nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok slabosti srčanog mišića, i tada se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji. Srce može zatajiti i kao posljedica nekih prirođenih srčanih grešaka.
Povijesni podaci pokazuju da muškarci razvijaju koronarnu bolest srca deset godina prije žena. No nedavno objavljena studija pokazuje da ta razlika među spolovima i dalje postoji. Naime, muškarci su imali značajno veću kumulativnu incidenciju kardiovaskularnih bolesti. Imali su veće kumulativne stope incidencije podtipova kardiovaskularnih bolesti - koronarne bolesti srca i zatajenja srca u usporedbi sa ženama, no nije bilo razlike u moždanom udaru.
28.01.2026. 14:5828.01.2026. 14:46
| Journal of Molecular and Cellular Cardiology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Kada je srčani mišić oslabljen ili ozlijeđen zbog srčanog udara, srcu može biti teško pumpati dovoljno krvi kako bi zadovoljilo potrebe tijela. S vremenom to može dovesti do zatajenja srca, gdje funkcija srca pada ispod 40%. Nažalost, otprilike 50% pacijenata sa zatajenjem srca umire unutar pet godina od razvoja stanja, a ne postoji lijek koji bi zaustavio napredovanje ove bolesti.