Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni. Bolest srčanog mišića općenito se naziva kardiomiopatija. Srčani mišić može oslabiti u svojoj istisnoj funkciji uslijed primjerice dugogodišnjeg neliječenog visokog tlaka, kao posljedica upale ili nakon preboljelog infarkta (tada normalni srčani mišić u značajnom dijelu zamjenjuje ožiljak, koji nema sposobnost kontrakcije, stiskanja).
Ponekad srce zataji zbog prevelikog zadebljanja stijenki (hipertrofijska kardiomiopatija), teške plućne bolesti ili kao posljedica šećerne bolesti.
Zatajivanje nastupa i kod promjena na zaliscima, primjerice ukoliko je srce prisiljeno duže vrijeme pumpati krv kroz značajno sužen aortni zalistak, ili se pak uslijed poremećene funkcije zaliska značajan dio krvi ponovno vraća u srce i to dovodi do opterećenja mišića.
Relativno često nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok slabosti srčanog mišića, i tada se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji. Srce može zatajiti i kao posljedica nekih prirođenih srčanih grešaka.
Niska konzumacija voća i povrća glavni je preventabilni faktor kardiovaskularnih bolesti (KVB). Procjenjuje se da nedovoljan unos voća i povrća uzrokuje gotovo 3 milijuna smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti i više od 70 milijuna godina života prilagođenih invaliditetu diljem svijeta.
03.07.2026. 15:4703.07.2026. 15:35
| Stem Cell Reports | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Ishemijska bolest srca, poznata i kao koronarna bolest arterija, vodeći je uzrok smrti i morbiditeta u zapadnim zemljama. Ishemijska bolest srca nastaje kada se krvne žile srca začepe, što smanjuje opskrbu stanica srčanog mišića kisikom i hranjivim tvarima, koje na kraju odumiru, što dovodi do srčanog udara ili zatajenja srca. Iako se veće krvne žile mogu kirurški zamijeniti kako bi se obnovio protok krvi, trenutno ne postoji tretman usmjeren na manje krvne žile, takozvane mikrožile, koje su bitne za ujednačenu cirkulaciju krvi unutar srčanog mišića.