Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni. Bolest srčanog mišića općenito se naziva kardiomiopatija. Srčani mišić može oslabiti u svojoj istisnoj funkciji uslijed primjerice dugogodišnjeg neliječenog visokog tlaka, kao posljedica upale ili nakon preboljelog infarkta (tada normalni srčani mišić u značajnom dijelu zamjenjuje ožiljak, koji nema sposobnost kontrakcije, stiskanja).
Ponekad srce zataji zbog prevelikog zadebljanja stijenki (hipertrofijska kardiomiopatija), teške plućne bolesti ili kao posljedica šećerne bolesti.
Zatajivanje nastupa i kod promjena na zaliscima, primjerice ukoliko je srce prisiljeno duže vrijeme pumpati krv kroz značajno sužen aortni zalistak, ili se pak uslijed poremećene funkcije zaliska značajan dio krvi ponovno vraća u srce i to dovodi do opterećenja mišića.
Relativno često nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok slabosti srčanog mišića, i tada se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji. Srce može zatajiti i kao posljedica nekih prirođenih srčanih grešaka.
Nedavno objavljena studija bacila je novo svjetlo na ulogu proteina NSUN2 u razvoju srčane hipertrofije i zatajenja srca. Naime, istraživanje, koje su proveli kineski znanstvenici s Harbin Medical University pokazalo je, da NSUN2, član obitelji domena NOL1/NOP2/Sun, značajno doprinosi patološkoj srčanoj hipertrofiji aktiviranjem osi LARP1-GATA4, potencijalno nudeći novu terapijsku metu za zatajenje srca.
17.12.2025. 15:5017.12.2025. 15:10
| Circulation | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.