Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni. Bolest srčanog mišića općenito se naziva kardiomiopatija. Srčani mišić može oslabiti u svojoj istisnoj funkciji uslijed primjerice dugogodišnjeg neliječenog visokog tlaka, kao posljedica upale ili nakon preboljelog infarkta (tada normalni srčani mišić u značajnom dijelu zamjenjuje ožiljak, koji nema sposobnost kontrakcije, stiskanja).
Ponekad srce zataji zbog prevelikog zadebljanja stijenki (hipertrofijska kardiomiopatija), teške plućne bolesti ili kao posljedica šećerne bolesti.
Zatajivanje nastupa i kod promjena na zaliscima, primjerice ukoliko je srce prisiljeno duže vrijeme pumpati krv kroz značajno sužen aortni zalistak, ili se pak uslijed poremećene funkcije zaliska značajan dio krvi ponovno vraća u srce i to dovodi do opterećenja mišića.
Relativno često nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok slabosti srčanog mišića, i tada se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji. Srce može zatajiti i kao posljedica nekih prirođenih srčanih grešaka.
Zadnja izmjena: 06.09.2011.
Godine 1970., osoba starija od 65 godina hospitalizirana zbog srčanog udara (infarkta miokarda) u SAD-u imala je oko 60% šanse da živa napusti bolnicu. Danas je stopa preživljavanja preko 90%, s još boljim ishodima za mlađe pacijente.
Poznato je da se bolje zdravlje mozga povezuje s nižim rizikom od moždanog udara, demencije i depresije u kasnoj životnoj dobi. Neurološke bolesti poput moždanog udara, demencije i depresije u kasnoj životnoj dobi često su uzrokovane kombinacijom promjenjivih čimbenika rizika.
