Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni. Bolest srčanog mišića općenito se naziva kardiomiopatija. Srčani mišić može oslabiti u svojoj istisnoj funkciji uslijed primjerice dugogodišnjeg neliječenog visokog tlaka, kao posljedica upale ili nakon preboljelog infarkta (tada normalni srčani mišić u značajnom dijelu zamjenjuje ožiljak, koji nema sposobnost kontrakcije, stiskanja).
Ponekad srce zataji zbog prevelikog zadebljanja stijenki (hipertrofijska kardiomiopatija), teške plućne bolesti ili kao posljedica šećerne bolesti.
Zatajivanje nastupa i kod promjena na zaliscima, primjerice ukoliko je srce prisiljeno duže vrijeme pumpati krv kroz značajno sužen aortni zalistak, ili se pak uslijed poremećene funkcije zaliska značajan dio krvi ponovno vraća u srce i to dovodi do opterećenja mišića.
Relativno često nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok slabosti srčanog mišića, i tada se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji. Srce može zatajiti i kao posljedica nekih prirođenih srčanih grešaka.
Zadnja izmjena: 06.09.2011.
Osobe sa srčanom bolesti koje redovito jedu masnu ribu imaju manje srčanih udara, kao i moždanih udara, te imaju manju vjerojatnost od razvoja zatajivanja srca ili smrti, ukazuje analiza četiri studija.
Od početka pandemije, COVID-19 povezan je sa srčanim problemima, uključujući smanjenu sposobnost pumpanja krvi i abnormalne srčane ritmove. Sada su rezultati nove studije pokazali, da infekcija sa SARS-CoV-2 ne samo da ubija stanice srčanog mišića, nego i uništava jedinice mišićnih vlakana koje su odgovorne za kontrakciju srčanog mišića, što u konačnici može dovesti do zatajivanja srca.
