Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni. Bolest srčanog mišića općenito se naziva kardiomiopatija. Srčani mišić može oslabiti u svojoj istisnoj funkciji uslijed primjerice dugogodišnjeg neliječenog visokog tlaka, kao posljedica upale ili nakon preboljelog infarkta (tada normalni srčani mišić u značajnom dijelu zamjenjuje ožiljak, koji nema sposobnost kontrakcije, stiskanja).
Ponekad srce zataji zbog prevelikog zadebljanja stijenki (hipertrofijska kardiomiopatija), teške plućne bolesti ili kao posljedica šećerne bolesti.
Zatajivanje nastupa i kod promjena na zaliscima, primjerice ukoliko je srce prisiljeno duže vrijeme pumpati krv kroz značajno sužen aortni zalistak, ili se pak uslijed poremećene funkcije zaliska značajan dio krvi ponovno vraća u srce i to dovodi do opterećenja mišića.
Relativno često nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok slabosti srčanog mišića, i tada se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji. Srce može zatajiti i kao posljedica nekih prirođenih srčanih grešaka.
Pretilost je utvrđeni faktor rizika za bolesti srca; međutim, ostaje nejasno kako taloženje masti kod pretilosti mijenja strukturu i funkciju srca u starijih odraslih osoba. Nova nedavno objavljena studija govori o srčanim ishodima kod osoba između 60 i 64 godine nakon nakupljanja masti u ranoj ili srednjoj odrasloj dobi.
16.06.2024. 11:5516.06.2024. 11:40
| HFA-ESC 2024 | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Pacijenti s akutnim zatajenjem srca na SGLT2 inhibitoru dapagliflozinu koji su primali diuretičku terapiju doživjeli su brzu dekongestiju uz kraće boravke u bolnici, ukazuju rezultati nove studije.