Lasersko skidanje dioptrije - najčešća pitanja, rizici i savjeti


Lasersko skidanje dioptrije - najčešća pitanja, rizici i savjeti

Otkada je njemački oftalmolog Theo Seiler prije gotovo tri desetljeća izveo prvu lasersku korekciju dioptrije na ljudskom oku, mnogo toga se promijenilo za osobe s problemom kratkovidnosti, dalekovidnosti i astigmatizma. Lasersko skidanje dioptrije, poznato i kao laserska korekcija vida, u međuvremenu je preraslo među najčešće izvođene operativne zahvate u medicini i u ispravljanju dioptrije postalo potpuno ravnopravno naočalama i kontaktnim lećama.

Ovaj članak pokušat će odgovoriti na najčešća pitanja o laserskom skidanju dioptrije i rizicima povezanim s laserskim korekcijama i kontaktnim lećama te dati savjete koji Vam mogu olakšati odluku o načinu korekcije dioptrije koji je za Vas najbolji.

Jesam li kandidat za lasersko skidanje dioptrije?

Ovo pitanje je, naravno, prvo kod svih koji razmišljaju o laserskoj korekciji dioptrije.  Načelno kandidat može biti svatko tko ima najmanje 18 godina, zdrav je i ima stabilnu dioptriju unatrag 1-2 godine. Ukoliko ne postoje važni razlozi za skidanje dioptrije, preporučljivo je sa zahvatom pričekati do 20. - 21. rođendana. Također se ne preporučuje raditi zahvat za vrijeme trudnoće ili dojenja zbog hormonskih promjena koje mogu utjecati na rezultat. Ostale parametre važne za konačnu odluku o zahvatu, kao što su debljina i oblik rožnice, utvrdit će oftalmolog na predoperativnom pregledu.

Može li se moja dioptrija skinuti laserom?

Tehničke mogućnosti današnjih lasera su velike. Moguće je ispraviti kratkovidnost od 10 i više dioptrija te dalekovidnost i astigmatizam od 5 i više dioptrija. Međutim, kod većih dioptrija povećavaju se i rizici zbog čega osobno potencijalnim kandidatima preporučujem lasersko "skidanje" kratkovidnosti do 8 dioptrija, astigmatizma do 5 dioptrija te dalekovidnosti do 4 dioptrije. Za operativnu korekciju velikih dioptrija u obzir mogu doći drugi zahvati poput ugradnje fakičnih leća, koje se ugrađuju ispred prirodne leće, te zamjene prirodne leće umjetnom, kao što je to slučaj kod operacije mrene.

Je li bolji PRK ili LASIK?

Na forumima i društvenim mrežama često se mogu vidjeti rasprave o tome koji je postupak bolji, površinski PRK ili LASIK. Međutim, konačni odgovor ne mogu ponuditi niti brojna istraživanja koja su provedena u proteklim desetljećima, pa je važno prije konačne odluke dobro se informirati o prednostima i nedostacima svakog od ovih postupaka.

Kod površinskih tretmana laser djeluje na samu površinu oka nakon što se tanki zaštitni epitel ukloni laserom bez dodira s okom (transepitelni PRK, "No Touch" postupak), mehaničkim putem (m-PRK) ili uz pomoć alkohola (LASEK). Nakon zahvata potrebno je prosječno dva do tri dana kako bi epitel zarastao. Tijekom cijeljenja moguća su razdoblja neugode, kao što su pretjerano suzenje, pečenje i svjetloplahost, a oporavak vida nakon zahvata je sporiji nego kod LASIK-a. Prednost površinskih zahvata je u manjem djelovanju na oko te nepostojanju poklopca rožnice nakon zahvata zbog čega je PRK metoda izbora kod osoba koje se bave kontaktnim sportovima.

Kod LASIK postupaka potrebno je uz pomoć mikrokeratoma ili femtosekundnih lasera izraditi tanki poklopac rožnice kako bi laser za skidanje dioptrije mogao djelovati na rožnicu ispod poklopca. Navedni poklopac služi kao prirodni prevoj koji brzo cijeli te se kod većine operiranih vid vraća u roku 1 do 2 dana uz zanemarivu neugodu neposredno nakon zahvata što je glavni razlog veće popularnosti LASIK zahvata u odnosu na površinske zahvate. Nedostatak LASIK metode je potreba korištenja vakuuma prilikom izrade poklopca te malena mogućnost pomicanja poklopca, posebno u prvim tjednima nakon zahvata.

U pogledu točnosti, dva do tri mjeseca nakon tretmana ispravljanja kratkovidnosti i astigmatizma nema razlike u rezultatima između PRK i LASIK zahvata ukoliko su napravljeni na istom laseru. Za korekciju dalekovidnosti preporučljiviji je LASIK postupak.

Ima li boli tijekom LASIK i PRK zahvata?

Prije PRK i LASIK zahvata daje se lokalni anestetik u obliku kapi koji će eliminirati mogućnost pojave boli tijekom zahvata kod velike većine pacijenata. Kod LASIK postupka moguće je osjetiti pritisak na oko tijekom kratkotrajne primjene vakuuma.

Što su to "wavefront" vođeni i "wavefront" optimizirani tretmani?

Napredak u tehnologiji valne fronte (eng. „wavefront“) obilježio je lasersku refrakcijsku kirurgiju u posljednjem desetljeću. Nove generacije dijagnostičkih uređaja omogućile su bolje razumijevanje svih optičkih odstupanja (aberacija) koje ometaju vid. Naime, osim aberacija nižeg reda, kao što su kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam, postoje i aberacije višeg reda koje također mogu imati loš utjecaj na vid.

Nakon tretmana na starijim generacijama lasera aberacije višeg reda, poput sferne aberacije, bile su često razlog slabijih rezultata nakon zahvata. Rješenje ovog problema ponudio je tim istraživača okupljen oko prof. Thea Seilera koji je 1999. godine izveo prvi "wavefront" vođeni tretman. Nakon odličnih rezultata, "wavefront" izračuni ugrađeni su u većinu lasera koji su danas u upotrebi.

Tako su, primjerice, u istraživanjima Američke agencije za hranu i lijekove, FDA, "wavefront" optimizirani tretmani postigli odlične rezultate te se i danas najčešće primjenjuju na suvremenim laserskim platformama poput Allegretto lasera. Kod manjeg broja potencijalnih kandidata kod kojih su aberacije višeg reda izraženije, preporučljivo je napraviti "wavefront" vođeni tretman. Kod vođenih tretmana, "wavefront" nalaz koji je jedinstven za svaku osobu prenosi se u laser koji izračunava individualni tretman za svako pojedino oko.

Konačnu odluku o izboru tretmana svakako treba donijeti u dogovoru s operaterom nakon predoperativnog pregleda.

Koja je najozbiljnija komplikacije laserskih korekcija?

Najozbiljnija, no na sreću vrlo rijetka, komplikacija laserskih zahvata je infekcija. Rizik od infekcije je vrlo malen, oko 1 na 5 000 ili 1 na 10 000 zahvata. Iznimno je važno u prvim danima nakon zahvata pridržavati se uputa o pravilnom kapanju kapi za oči, mirovanju te posebno o dolascima na kontrolne preglede. Ukoliko se na vrijeme reagira kod pojave ranih znakova infekcije, poput crvenila, pečenja i/ili sekreta u oku, veliki su izgledi da će se infekcija izliječiti antibiotskim kapima bez posljedica. Nakon dovršenog procesa cijeljenja rizik od infekcije postupno se vraća na razinu kao prije zahvata.

Laserska korekcija vida spada među najuspješnije zahvate u medicini. Međutim, kako bi se potencijalni rizici smanjili na najmanju moguću mjeru vrlo je važno dobro se informirati prije zahvata i pridržavati se uputa o ponašanju tijekom i nakon zahvata.

Koja je najčešća komplikacija laserske korekcije dioptrije?

Najčešća komplikacija nakon laserskih zahvata je mogućnost premalene ili prevelike korekcije. Dioptrija koja ostane obično je manja od 1 dioptrije. Točnost korekcije ovisi prvenstveno o veličini dioptrije koja se korigira. Kod suvremenih lasera mogućnost hipokorekcije ili hiperkorekcije iznosi oko 2 posto za manje i srednje dioptrije do oko 10 posto za velike dioptrije. Kod osoba s početnom staračkom dalekovidnošću, često se namjerno ostavi malena minus dioptrija kako bi se olakšalo gledanje na blizinu.

Ova najčešća komplikacija nakon lasera ujedno je i najlakše rješiva. Ukoliko ostatna dioptrija smeta vidu u većini slučajeva može se napraviti dodatni laserski zahvat (eng. enhancement) i to najranije tri mjeseca nakon LASIK-a te šest mjeseci nakon površinskih zahvata. Korisno je provjeriti nudi li laserski centar jamstvo u obliku besplatnog "enhancement" zahvata prvih nekoliko godina nakon operativne korekcije dioptrije.

Kontaktne leće ili lasersko skidanje dioptrije?

Prednost kontaktnih leća i laserske korekcije vida u odnosu na naočale je to što ispravljaju dioptriju na samoj površini oka što omogućuje veće vidno polje, a često i bolju vidnu oštrinu. Međutim, za razliku od nošenja naočala, ispravljanje dioptrije laserom ili uz pomoć kontaktnih leća za sobom nosi određene rizike, u prvom redu rizik od infekcija.

Istraživanja su pokazala kako su najsigurnije tvrde plinopropusne (polutvrde) leće. One su sigurnije od laserskih korekcija u svim pretpostavljenim situacijama. Rizik kod mekanih leća za dnevno nošenje gotovo se izjednačava s rizicima kod laserskih zahvata nakon 15 godina, s tom razlikom da su rizici kod lasera najveći neposredno nakon zahvata, a kod mekanih leća rastu s godinama nošenja. Rizik kod mekanih leća za produženo nošenje koje se neprekidno nose više dana i tjedana, kao i rizik kod nositelja kontaktnih leća koji se ne pridržavaju uputa, veći je nego kod laserskih korekcija.

Činjenica je kako su i kontaktne leće i laserski zahvati sigurni i učinkoviti načini ispravljanja dioptrije. Međutim, u oba slučaja vrlo je važno pridržavati se dobivenih uputa te dolaziti na preporučene kontrolne preglede.

5 savjeta za kraj

  1. Informirajte se o mogućnostima i ograničenjima različitih metoda korekcije dioptrije.
  2. Ako dvojite, razmislite o mogućnosti konzultacija u više laserskih centara.
  3. Pripremite pitanja prije predoperativnih konzultacija/pregleda.
  4. Provjerite je li vam odabrani kirurg dostupan prije i poslije zahvata.
  5. Pazite na cijene: provjerite što stoji iza popusta, koliki su troškovi za predoperativne preglede, kontrolne preglede nakon zahvata te naplaćuje li se dodatni enhancement zahvat unutar prvih nekoliko godina nakon zahvata ukoliko se pokaže potreba.

Zadnja izmjena: 24.12.2015.

Najnovije sa foruma: