Kombinirana terapija poboljšava ishod liječenja plućne hipertenzije
Analiza 17 studija pokazala je da je kombinirana terapija uspješnija u smanjivanju rizika od kliničkog pogoršanja plućne hipertenzije nego primjena monoterapije. Jednako tako, treba istaknuti da se pokazalo da kombinirana terapija također smanjuje i rizik od hospitalizacije zbog plućne hipertenzije.
Plućna hipertenzija je povećan tlak u plućnoj cirkulaciji, a pod plućnom hipertenzijom se prema definiciji smatra stanje kada je srednji tlak u plućnoj arteriji ≥25 mmHg u mirovanju ili ≥35 mmHg u naporu. Inače, mnoga stanja i lijekovi dovode do sekundarne plućne hipertenzije, a njen najčešći uzrok je kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB).
Za razliku od sekundarne plućne hipertenzije, primarna plućna hipertenzija se rijetko javlja, i to većinom u žena u dobi od 20 do 30 godina.
Za plućnu hipertenziju su karakteristični progresivna dispneja u naporu, lako umaranje, osjećaj pritiska u prsima, palpitacije, presinkope/sinkope i periferni edemi.
Izvor:
American Thoracic Society (ATS) 2016 International Conference
