Smanjenje izdataka u sustavu zdravstvene zaštite imperativ je održivosti cjelokupnog sustava i nužnost za sve koji u njemu participiraju


Smanjenje izdataka u sustavu zdravstvene zaštite imperativ je održivosti cjelokupnog sustava i nužnost za sve koji u njemu participiraju

Trend porasta broja stanovnika sa sve većim udjelom starije populacije, povećana potražnja na brzorastućim tržištima, sve više negativnih utjecaja iz okoline na zdravlje te stalno rastući troškovi zdravstvene zaštite globalni su megatrendovi koji oblikuju današnju sliku zdravstvenih sustava u svijetu. Kako uskladiti najnovije dosege medicine, zdravstvene potrebe bolesnika, dodatno produljiti život te unaprijediti zdravlje i kvalitetu životu s često limitiranim zdravstvenim budžetom raspravljalo se danas na Drugoj regionalnoj konferenciji o poslovanju u zdravstvu 2nd Health Care Business Arena u organizaciji Infoarena Grupe i pod generalnim pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH.

Velika se pozornost već na samom početku usmjerila na zdravstvo kao biznis koji će sljedećih desetak godina biti najstabilnija industrija u koju će se investirati, ponajviše zbog toga što ona ne ovisi o ekonomskim trendovima već o zahtjevima tržišta  te već sad izdaci za zdravstvo rastu brže od BDP-a. Dok visokorazvijene ekonomije mogu pratiti i odgovoriti na zdravstvene izazove današnjice, budžeti ostalih zemalja često nisu dovoljni za primjenu svih dostupnih mogućnosti zdravstvene zaštite svojim građanima.

"Iako su napredak i nove spoznaje u medicini u velikoj mjeri zaslužne za dulji životni vijek i civilizacijski doseg u kojem živimo, u Hrvatskoj inovacija kasni dvije do šest godina tijekom kojih su našim bolesnicima nedostupni lijekovi koji dodatno produžuju život, unapređuju zdravlje i kvalitetu života" ističe izvršni direktor Hrvatske udruge inovativnih proizvođača lijekova (CARPC) Sani Pogorilić te smatra da je nužno omogućiti brzu i ravnopravnu dostupnost novih inovativnih lijekova jer je to etički, socijalno i ekonomski ispravno.

Situaciju dobro ilustrira činjenica da se u RH uočava visoka stopa loših ishoda kod kardiovaskularnih bolesti i karcinoma (porast učestalosti i smrtnosti) te po Euro Health Indexu za 2012. godinu Hrvatska zauzima predzadnje mjesto u EU. Na dostupnost lijekova i unapređenje zdravlja naših građana zasigurno mogu utjecati i domaći proizvođači lijekova koji prema ostvarenim poslovnim rezultatima, povećanju broja zaposlenih, izvoznim potencijalima te ulaganjima u istraživanje i razvoj predstavljaju okosnicu razvoja hrvatskog gospodarstva. Direktorica Udruge proizvođača lijekova u HUP-u Milka Kosanović apelira na kreatore gospodarske i zdravstvene politike Republike Hrvatske da prihvate domaće proizvođače lijekova kao partnere sustava koji doprinose održivosti sustava, osiguravaju sigurnost i dostupnost lijekova. Generički lijekovi mogu pružiti istu kvalitetu i učinkovitost uz znatno manji trošak za sustav.

Današnji zdravstveni sustavi bez obzira na model organizacije i financiranja nisu dovoljno efikasni i moguće ih je dijelom optimizirati efikasnijim ulaganjem postojećih sredstava. Puno se očuekuje od postojećeg master plana za bolnice, međutim, nisu jasno definirani rokovi i očekivanja od tako velikog projekta te njihovi ukupni učinci u odnosu na ishode liječenja. Od pomoćnika ministra Ministarstva zdravlja RH Luke Vončine doznajemo da Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. predstavlja strateški okvir razvoja među kojima je i osam razvojnih prioriteta u zdravstvu poput razvoja informatizacije i eZdravstva, jačanja i efikasnijeg korištenja ljudskih resursa, ali i aktualne reorganizacije ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova. "Za osiguranje dijela sredstava za financiranje strateških ciljeva hrvatskoga zdravstva, pri Ministarstvu zdravlja uspostavlja se novi sektor zadužen za korištenje EU fondova kako bi se što efikasnije iskoristila sredstva strukturnih i kohezijskih fondova za EU projekte u zdravstvu u razdoblju od 2014.-2020. godine" pojašnjava Vončina.

"Za sustave zdravstva koji se većinom financiraju iz javnih sredstava kao što je to sustav u RH, moguća rješenja za financijsku održivost vjerojatno su i u trendu većeg korištenja privatnih zdravstvenih osiguranja" smatra ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Siniša Varga.

Predsjednik Udruge veledrogerija pri HGK Jasminko Herceg naglašava da su pred veledrogerijama i ljekarničkim sektorom dva velika izazova - zakonodavni okvir te sve nejasnoće koje proizlaze iz nedostatka pravilnika koji se odnosi na konsignacijska skladišta te izvoz preko dijela teritorija Neuma, što će biti aktualno tijekom nadolazećeg ljetnog perioda. "Drugi veliki izazov je dug ljekarnama koji je u posljednjih 15 mjeseci narastao za 850 milijuna kuna i povećava se za 65 milijuna kuna mjesečno, a dug bolnica je trenutno 2,7 milijardi kuna. Zakon o financijskom poslovanju koji je u primjeni od 1. siječnja, nije nimalo poboljšao stanje u ljekarnama. Naprotiv, država i HZZO i dalje probijaju rokove plaćanja, te se povećava dug prema ljekarnama i veledrogeristima" ističe predsjednik Hrvatske udruge ljekarnika Mate Portolan.

Personalizirana medicina, primjena naprednih medicinskih tehnologija, medicina temeljena na dokazima, promjena uloge liječnika, odnosno sve veća uloga ostalih zdravstvenih radnika, utjecaj platitelja usluge na odluku o izboru liječenja, prevencija i zdravstveni turizam segmenti su zdravstva koji će u narednom razdoblju biti u fokusu zdravstvene zaštite. S jedne strane zbog stalnih pritisaka na smanjenje troškova, a s druge strane zbog sve veće potrebe za ciljanim učinkovitim rješenjima za zdravstvene potrebe današnje sve starije populacije.

Uz iskustva na području organizacijskog ustroja i financiranja zdravstvene skrbi koja su iznijeli sudionici panel diskusije uz moderiranje redovitog profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Stipe Oreškovića, u nastavku konferencije bit  će govora o investicijama u zdravstvenom sustavu te eZdravstvu kao poluzi uspostave održivog zdravstvenog sustava o kojima će među ostalim govoriti pomoćnik ravnatelja za informatiku KBC-a Zagreb Miroslav Mađarić, osnivač i ravnatelj Klinke Svjetlost  Nikica Gabrić i glavni direktor Poliklinike Sunce  Mladen Jukić.

Konferencija se održava uz pokroviteljstvo Hrvatske udruge inovativnih proizvođača lijekova, Hrvatske liječničke komore, Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatske udruge poslovdavaca, Hrvatskog liječničkog zbora i Udruge proizvođača generičkih lijekova.