Veći unos soje i mahunarki u prehrani povezan je s nižim rizikom od visokog krvnog tlaka (hipertenzija), otkriva nova analiza više studija. Optimalna dnevna količina može biti oko 170 g mahunarki, koje uključuju grašak, leću, slanutak i grah, te 60 do 80 g sojine hrane, primjerice tofu, sojino mlijeko, edamame, tempeh i miso.
Sindrom kratkog QT intervala je genetska bolest koja dovodi do iznenadne srčane smrti u mladoj dobi. Mutacije u genu SLC4A3, koji regulira izmjenu bikarbonata i klorida, nedavno su opisane kao potencijalni uzrok.
Američki znanstvenici identificirali su genetski sindrom u kojem neobično duge telomere - zaštitne kape na krajevima kromosoma - omogućuju imunološkim stanicama da ostanu biološki mlađe dulje od normalnog, predisponirajući pogođene osobe za limfom i druge vrste raka.
Imunoterapija raka temelji se na jednostavnoj, ali snažnoj ideji: imunološki sustav može prepoznati i uništiti stanice raka ako je pravilno aktiviran. Međutim, kod mnogih pacijenata taj je odgovor preslab ili prespor da bi bio učinkovit.
Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) je neurodegenerativna bolest koja uzrokuje progresivni gubitak motornih neurona, što u većini slučajeva dovodi do respiratornog zatajenja unutar tri do pet godina nakon dijagnoze. No, sada je nova studija utvrdila da je stanični selektivni sustav čišćenja proteina: autofagija posredovana šaperonima, značajno smanjen kod pacijenata, što ga čini potencijalnom terapijskom metom za usporavanje napredovanja bolesti.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
