Steatotična bolest jetre povezana s metaboličkom disfunkcijom (MASLD) pogađa otprilike 32% odrasle populacije SAD-a. Nova studija je pokazala, da su u usporedbi s kontrolnom skupinom, osobe s MASLD-om imale su značajno veće neovisne učestalosti pretilosti, dijabetesa tipa 2, hipertenzije, hiperlipidemije, opstruktivne apneje u snu i hipotireoze.
Više od dvije od pet odraslih osoba u SAD-u ima predijabetes, stanje obilježeno višim razinama šećera u krvi od normalnih koje često dovodi do dijabetesa tipa 2. Nova studija otkriva da vitamin D može pomoći u odgađanju ili sprječavanju tog napredovanja, ali samo kod ljudi s određenim genetskim varijacijama.
Prema rezultatima nove studije, imunološka reakcija tijela na povećane razine toksične molekule, dijela bakterijske vrste u ljudskom crijevu, može otkriti tko je najviše izložen riziku od razvoja lupusnog nefritisa.
Vraćanje crijevnog mikrobioma u stanje primjereno mladoj životnoj dobi može biti ključno za usporavanje starenja i sprječavanje raka jetre, jednog od najbrže rastućih karcinoma u svijetu, pokazuje nova studija.
Kako se težina moždanog udara povećava, rizik od progresivnog kognitivnog pada i demencije znatno se povećava, tvrdi nova studija. Osobe s najtežim moždanim udarima imale su pet puta veću vjerojatnost razvoja demencije i pokazale su kognitivni pad ekvivalentan tome da su bile više od dvije godine starije na početku istraživanja u usporedbi s osobama koje nisu imale moždani udar.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
