Nova studija koju su vodili znanstvenici iz Mass General Brigham otkriva da određene značajke u slezeni skrivene unutar slikovnih skeniranja mogu signalizirati rizik osobe od koronarne bolesti srca (KBS), što sugerira ciljeve za prevenciju i liječenje.
Ljudi koji žive s teškim oblikom astme pokazuju suptilne razlike u strukturi mozga u usporedbi s ljudima čija je astma dobro kontrolirana, pokazuje nova studija. Prethodne studije sugerirale su da astma može biti povezana s promjenama u mozgu, ali malo se znalo o tome jesu li te promjene izraženije kod ljudi s teškom bolešću. Tešku astmu tipa 2 uzrokuje preaktivan imunološki odgovor. Uzrokuje perzistentnu upalu, česte napade astme i poteškoće s disanjem. Mnogim pacijentima potrebni su višestruki lijekovi, a neke je i dalje teško liječiti unatoč intenzivnoj terapiji.
Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da ateroskleroza ispunjava kriterije za autoimunu bolest. Kod autoimunih bolesti, imunološki sustav se okreće protiv vlastitog tijela putem patogenih B stanica s visokim afinitetom ili T stanica, što dovodi do teškog oštećenja organa: Multipla skleroza (paraliza živčanog sustava), dijabetes tipa 1 (snažan faktor rizika za aterosklerozu koji zahtijeva cjeloživotno liječenje) i reumatoidni artritis (iscrpljujući, mučni deformiteti zglobova) primjeri su takvih klinički važnih autoimunih bolesti.
Singapurski znanstvenici su razvili mikroskopske kapljice peptida koje isporučuju velike količine molekula za utišavanje gena u stanice raka i u imunološke stanice, smanjujući rast teško liječljivih kolorektalnih tumora za oko 67 posto kod miševa.
Znanstvenici su identificirali alfa-1 antitripsin kao potencijalnu metu za sprječavanje spontanog prijevremenog porođaja. U velikoj genetskoj studiji na više od 200.000 majki, varijanta gena SERPINA1, koja kodira alfa-1 antitripsin, bila je povezana s kraćim trudnoćama. U eksperimentima na miševima, liječenje ljudskim alfa-1 antitripsinom spriječilo je prijevremeni porođaj uzrokovan upalom.
Impetigo je bolest koja spada u zarazne kožne bolesti uzrokovane bakterijama. Kožne promjene nastaju kontaktom sa zaraženom kožom druge osobe, odnosno bakterije se mogu prenijeti i autoinokulacijom iz područja nosa, usta ili perianalne regije. Također impetigo može nastati i kod korištenja kontaminiranih predmeta ili odjeće i ručnika, te kod uboda insekata, ogrebotina i oštećenja kože.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
