Prema rezultatima nove studije, imunološka reakcija tijela na povećane razine toksične molekule, dijela bakterijske vrste u ljudskom crijevu, može otkriti tko je najviše izložen riziku od razvoja lupusnog nefritisa.
Vraćanje crijevnog mikrobioma u stanje primjereno mladoj životnoj dobi može biti ključno za usporavanje starenja i sprječavanje raka jetre, jednog od najbrže rastućih karcinoma u svijetu, pokazuje nova studija.
Kako se težina moždanog udara povećava, rizik od progresivnog kognitivnog pada i demencije znatno se povećava, tvrdi nova studija. Osobe s najtežim moždanim udarima imale su pet puta veću vjerojatnost razvoja demencije i pokazale su kognitivni pad ekvivalentan tome da su bile više od dvije godine starije na početku istraživanja u usporedbi s osobama koje nisu imale moždani udar.
Od vaših crijevnih mikroba do vašeg raspoloženja i pamćenja, novo istraživanje otkriva kako svakodnevne navike ispijanja kave mogu oblikovati funkciju mozga na načine koji idu daleko izvan kofeina.
Muška neplodnost mogla bi biti znak upozorenja za određene vrste raka, tvrdi nova studija. Naime, muškarci s teško smanjenom plodnošću imaju gotovo dvostruko veći rizik od razvoja raka debelog crijeva i tri puta veći rizik od raka štitnjače.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
