Nova studija sugerira da socijalna i profesionalna podrška mogu pomoći odraslima s dijabetesom tipa 2 da se pridržavaju vremenski ograničenog obrasca prehrane, prehrambene intervencije koja je pokazala obećavajuće rezultate u poboljšanju glikemijske kontrole i upravljanja tjelesnom težinom.
Nedavna studija temeljena na modelu miša sugerira da blokiranje TGF-β može poboljšati liječenje osteoporoze pomažući mirujućim osteoblastima na neaktivnim površinama kostiju da se vrate u aktivno stanje. Koristeći prostornu transkriptomiku, analizu pojedinačnih stanica i funkcionalne eksperimente, znanstvenici su identificirali TGF-β signalizaciju kao regulator aktivacije osteoblasta. U modelu miša s gubitkom kostiju, dvostruka inhibicija TGF-β i sklerostina povećala je koštanu masu učinkovitije od same inhibicije sklerostina, ističući obećavajuću strategiju kombiniranja.
Veći unos soje i mahunarki u prehrani povezan je s nižim rizikom od visokog krvnog tlaka (hipertenzija), otkriva nova analiza više studija. Optimalna dnevna količina može biti oko 170 g mahunarki, koje uključuju grašak, leću, slanutak i grah, te 60 do 80 g sojine hrane, primjerice tofu, sojino mlijeko, edamame, tempeh i miso.
Sindrom kratkog QT intervala je genetska bolest koja dovodi do iznenadne srčane smrti u mladoj dobi. Mutacije u genu SLC4A3, koji regulira izmjenu bikarbonata i klorida, nedavno su opisane kao potencijalni uzrok.
Američki znanstvenici identificirali su genetski sindrom u kojem neobično duge telomere - zaštitne kape na krajevima kromosoma - omogućuju imunološkim stanicama da ostanu biološki mlađe dulje od normalnog, predisponirajući pogođene osobe za limfom i druge vrste raka.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
