Brojne vrste kardiovaskularnih bolesti i faktori rizika za kardiovaskularne bolesti povezani su s većim rizikom od Alzheimerove bolesti, pri čemu nizak krvni tlak pokazuje najjaču vezu, tvrdi nova studija.
U jednoj od najvećih studija do danas, znanstvenici su ispitali odnos između dugotrajne izloženosti onečišćenju zraka i koronarne ateroskleroze te otkrili da je čak i na umjerenim razinama dugotrajna izloženost onečišćenju zraka povezana s uznapredovalijom koronarnom bolešću srca.
Nova studija povezuje kronični zatvor (konstipacija) s većom vjerojatnošću depresije, ukazujući na puteve crijevo-mozak i potrebu za zajedničkom procjenom crijevnog i mentalnog zdravlja. Depresija je među najraširenijim, onesposobljavajućim mentalnim poremećajima u svijetu, značajno doprinoseći teretu bolesti i smrtnosti. Prema nedavnim globalnim procjenama, oko 350 milijuna ljudi ima depresiju. Kronični zatvor jedan je od najčešćih gastrointestinalnih poremećaja i uzrokuje trajnu nelagodu, remeti svakodnevne aktivnosti i psihološku dobrobit.
Rezultati nove studije pokazuju da povećanje histaminergičke signalizacije može izoštriti pronalaženje pamćenja, podržati adaptivno donošenje odluka i stabilizirati učenje iz negativnih iskustava, otkrivajući zanemarenu ulogu neurotransmitera u kognitivnim procesima.
Kineski znanstvenici razvili su mineralizirani DNK hidrogel koji kombinira imunološku regulaciju s održivom regeneracijom kostiju. Koristeći tetraedarske DNK nanostrukture i mineralizaciju kalcijevog fosfata, znanstvenici su stvorili skelet koji potiče aktivnost makrofaga pogodnu za zacjeljivanje, a istovremeno podržava matične stanice koje stvaraju kosti.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
