U nedavnoj studiji, znanstvenici su proučavali povezanost između unosa čaja i kave te rizika od atrijske fibrilacije (AF). Rezultati su pokazali da je konzumacija kave povezana s umjereno manjim rizikom od atrijske fibrilacije, osobito pri unosu od 2–3 šalice dnevno, dok su rezultati za čaj bili manje dosljedni.
Majčino mlijeko sadrži niz hranjivih tvari i zaštitnih čimbenika, uključujući proteine, ugljikohidrate, lipide, antitijela, lizozim, laktoferin i majčine imunološke stanice. Urea je još jedna komponenta, ali znanstvenici znaju relativno malo o tome kako se njezine razine mijenjaju tijekom dojenja ili kako djeluje s bakterijama u crijevima dojenčeta. Većina studija o urei umjesto toga ispitivala je njezinu prisutnost u krvi, urinu, slini i znoju.
Žene koje konzumiraju četiri ili više alkoholnih pića u jednoj prilici jednom mjesečno ili češće imaju povećane šanse za uznapredovalu fibrozu jetre, sugerira nova studija. Steatotična bolest jetre (SLD) - ranije poznata kao bolest masne jetre - uključuje nekoliko stanja jetre povezanih s konzumacijom alkohola i/ili metaboličkom disfunkcijom.
Za pacijente sa srčanim udarom koji razviju kardiogeni šok - najozbiljniju komplikaciju srčanog udara - kangrelor, potentan intravenski razrjeđivač krvi, rezultirao je boljim oporavkom srčane funkcije u usporedbi s oralnom antitrombocitnom terapijom.
Znanstvenici su razvili terapiju koja "ponovno budi" stanice srčanog mišića, potičući ih na diobu i sudjelovanje u popravku oštećenog mišićnog tkiva. U studiji provedenoj na miševima, nakon srčanog udara, ovaj je postupak rezultirao snažnijim otkucajima srca i povećanjem količine krvi koju srce ispumpava pri svakom otkucaju za oko 10% u usporedbi s miševima koji su primili lažnu terapiju. Iako ovo ne predstavlja potpuno izlječenje, čak su i manja poboljšanja srčane funkcije povezana sa smanjenom smrtnošću pacijenata i boljom sposobnošću obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Impetigo je bolest koja spada u zarazne kožne bolesti uzrokovane bakterijama. Kožne promjene nastaju kontaktom sa zaraženom kožom druge osobe, odnosno bakterije se mogu prenijeti i autoinokulacijom iz područja nosa, usta ili perianalne regije. Također impetigo može nastati i kod korištenja kontaminiranih predmeta ili odjeće i ručnika, te kod uboda insekata, ogrebotina i oštećenja kože.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
