Novo istraživanje pokazuje da su isti geni aktivni kod raka gušterače, pretilosti i dijabetesa, što pomaže objasniti zašto se ljudi s metaboličkim bolestima često suočavaju s lošijim ishodima raka i ukazuje na buduće načine predviđanja recidiva i razvoja ciljanijih tretmana.
Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) je neurodegenerativna bolest koja uzrokuje progresivni gubitak motornih neurona, što u većini slučajeva dovodi do respiratornog zatajenja unutar tri do pet godina nakon dijagnoze. No, sada je nova studija utvrdila da je stanični selektivni sustav čišćenja proteina: autofagija posredovana šaperonima, značajno smanjen kod pacijenata, što ga čini potencijalnom terapijskom metom za usporavanje napredovanja bolesti.
Rezultati nove studije sugeriraju da su i vrlo niske i vrlo visoke vrijednosti otkucaja srca u mirovanju povezane s povećanim rizikom od moždanog udara. Smatra se, da rezultati ove studije osporavaju pretpostavku da su niži otkucaji srca uvijek znak dobre kardiovaskularne kondicije i da ne nose rizik.
Novo istraživanje pruža dokaze da se sindrom osjetljive kože (SSS) biološki razlikuje od rozaceje, pomažući razjasniti dugogodišnju raspravu u dermatologiji i potencijalno usmjeravajući ciljanije pristupe liječenju.
Desetljećima su se antimikrobni peptidi (AMP) i peptidi koji stvaraju amiloid proučavali u uglavnom odvojenim kontekstima. AMP-ovi su se prvenstveno smatrali urođenim imunološkim efektorima koji pomažu domaćinu u kontroli mikrobne invazije, dok je agregacija amiloida češće bila povezana s poremećajima poput Alzheimerove bolesti (Aβ), Parkinsonove bolesti (α-sinuklein), dijabetesa tipa 2 (hIAPP) i sistemske amiloidoze. Ipak, sve veći broj dokaza dovodi u pitanje ovo jasno odvajanje.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
