Na jučer održanoj 1. redovnoj sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na Osnovnu listu lijekova HZZO-a stavljeno je 16 novih lijekova i to za liječenje: Gaucherove bolesti (eliglustat), raka dojke (trastuzumab emtazin), kronične limfocitne leukemije (ibrutinib, idelalisib, obinutuzumab), BRAF+ melanoma (trametinib, kobimetinib), melanoma imunoterapijom (pembrolizumab),  splenomegalije (ruksolitinib), idiopatske plućne fibroze (nintedanib, pirfenidon), raka prostate (radij 223 diklorid), mučnine i povraćanja (netupitant + palonozetron), kroničnog hepatitisa C (elbasvir + grazoprevir), HIV infekcije (elvitegravir + kobicistat + emtricabin + tenofovir) te antidot za dabigatran (idarucizumab).

Prema rezultatima nove studije konzumiranje alkohola može biti štetno za zdravlje osoba koje su zaražene HIV-om, virusom koji uzrokuje sindrom stečenog nedostatka imunosti (AIDS). Zanimljivo je da je alkohol štetan čak i kada je virus potisnut antiretrovirusnom terapijom.

Laboratorijsko istraživanje koje su proveli američki znanstvenici s UC Davis School of Medicine pokazalo je da se virus humane imunodificijencije (HIV) može uspješno odstraniti (isprati) iz skrovitih mjesta u tijelu pomoću kemoterapeutika ingenol-3-angelata (PEP005) koji se obično koristi za liječenje bazocelularnog i planocelularnog karcinoma kože, te aktiničke keratoze.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je prilika da se upozori na važnost zaštite, prevencije i ranog otkrivanja ove bolesti za koju još uvijek nema lijeka. Godišnje se u Hrvatskoj zabilježi osamdesetak novih slučajeva zaraze, što Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije.

U djevojčice iz SAD-a za koju se smatralo da je izliječena od infekcije uzrokovane HIV-om zahvaljujući ranoj agresivnoj terapiji antiretrovirusnim lijekovima, ponovno se pojavio virus humane imunodificijencije (HIV), uzročnik sindroma stečenog nedostatka imunosti (AIDS).

Nova studija koju su proveli švedski znanstvenici s Lund University pokazala je da nedavno otkriveni, agresivni soj HIV-a, dovodi do bržeg razvoja AIDS-a nego ostali sojevi HIV-a. Inače postoji više od 60 sojeva HIV-1 virusa, a ovaj novi soj ima najkraće razdoblje od infekcije do razvoja AIDS-a, otprilike pet godina.

Na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije 1988. godine, 1. prosinac proglašen je Svjetskim danom borbe protiv AIDS-a. Već 25 godina na taj se dan upozorava javnost na rizike i opasnosti od HIV/AIDS-a, ali i ističe potreba za većom solidarnosti sa zaraženima i oboljelima. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi više od 35 milijuna ljudi s HIV-om.

Američki znanstvenici s Washington University School of Medicine, St. Louis, otkrili su da toksin melitin koji se nalazi u pčelinjem otrovu može uništiti virus humane imunodificijencije (HIV).

Izgleda da je dvoipolgodišnja djevojčica iz SAD-a koja je bila zaražena  HIV-om izliječena nakon vrlo rane primjene standardne terapije za HIV. Naime, djevojčica je dobila terapiju nekoliko sati nakon rođenja.

Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a, 1. prosinac, prilika je da se istakne kako je Hrvatska, nakon prvog slučaja zaraze virusom HIV-a 1985. godine, do danas ostala zemlja niskog rizika sa prosječno 57 zaraženih na milijun stanovnika.