Na 13. redovnoj sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) donijeta je odluka o uvrštenju novih lijekova na Osnovnu i Dopunsku listu lijekova HZZO-a. Na Osnovnu listu lijekova biti će uvršteno šest novih lijekova: glekaprevir + pibrentasvir za liječenje kroničnog hepatitisa C, emtricitabin + tenofovir alafenamid za liječenje HIV-infekcija, anagrelid za liječenje esencijalne trombocitemije, tofacitinib i baricitinib za liječenje reumatoidnog artritisa, te deksmedetomidin za sedaciju bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.

Danas je održana 9. redovna sjednica Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na kojoj su prihvaćene su cjelovite Osnovna i Dopunska lista lijekova HZZO-a koje su rezultat redovitog postupanja HZZO-a kod stavljanja lijekova na liste i prilikom utvrđivanja cijena lijekova.

Osobe zaražene HIV-om koje se liječe darunavirom, antiretrovirusnim inhibitorom proteaze, dulje od pet godina, izložene su 59 posto većem riziku od srčanog udara, moždanog udara i iznenadne srčane smrti te imaju veću vjerojatnost da će biti podvrgnute invazivnom kardiokirurškom zahvatu.

Na jučer održanoj 1. redovnoj sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na Osnovnu listu lijekova HZZO-a stavljeno je 16 novih lijekova i to za liječenje: Gaucherove bolesti (eliglustat), raka dojke (trastuzumab emtazin), kronične limfocitne leukemije (ibrutinib, idelalisib, obinutuzumab), BRAF+ melanoma (trametinib, kobimetinib), melanoma imunoterapijom (pembrolizumab),  splenomegalije (ruksolitinib), idiopatske plućne fibroze (nintedanib, pirfenidon), raka prostate (radij 223 diklorid), mučnine i povraćanja (netupitant + palonozetron), kroničnog hepatitisa C (elbasvir + grazoprevir), HIV infekcije (elvitegravir + kobicistat + emtricabin + tenofovir) te antidot za dabigatran (idarucizumab).

Prema rezultatima nove studije konzumiranje alkohola može biti štetno za zdravlje osoba koje su zaražene HIV-om, virusom koji uzrokuje sindrom stečenog nedostatka imunosti (AIDS). Zanimljivo je da je alkohol štetan čak i kada je virus potisnut antiretrovirusnom terapijom.

Laboratorijsko istraživanje koje su proveli američki znanstvenici s UC Davis School of Medicine pokazalo je da se virus humane imunodificijencije (HIV) može uspješno odstraniti (isprati) iz skrovitih mjesta u tijelu pomoću kemoterapeutika ingenol-3-angelata (PEP005) koji se obično koristi za liječenje bazocelularnog i planocelularnog karcinoma kože, te aktiničke keratoze.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je prilika da se upozori na važnost zaštite, prevencije i ranog otkrivanja ove bolesti za koju još uvijek nema lijeka. Godišnje se u Hrvatskoj zabilježi osamdesetak novih slučajeva zaraze, što Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije.

U djevojčice iz SAD-a za koju se smatralo da je izliječena od infekcije uzrokovane HIV-om zahvaljujući ranoj agresivnoj terapiji antiretrovirusnim lijekovima, ponovno se pojavio virus humane imunodificijencije (HIV), uzročnik sindroma stečenog nedostatka imunosti (AIDS).

Nova studija koju su proveli švedski znanstvenici s Lund University pokazala je da nedavno otkriveni, agresivni soj HIV-a, dovodi do bržeg razvoja AIDS-a nego ostali sojevi HIV-a. Inače postoji više od 60 sojeva HIV-1 virusa, a ovaj novi soj ima najkraće razdoblje od infekcije do razvoja AIDS-a, otprilike pet godina.

Na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije 1988. godine, 1. prosinac proglašen je Svjetskim danom borbe protiv AIDS-a. Već 25 godina na taj se dan upozorava javnost na rizike i opasnosti od HIV/AIDS-a, ali i ističe potreba za većom solidarnosti sa zaraženima i oboljelima. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi više od 35 milijuna ljudi s HIV-om.