Rezultati analize 14 studija ukazuju da bi zagađenje zraka moglo bi biti čimbenik rizika za demenciju. Naime, pokazalo se da PM2.5 može biti čimbenik rizika za demenciju, kao i dušikov dioksid i dušikov oksid.
Niska mineralna gustoća kostiju povezana je s povećanim rizikom od razvoja demencije, ukazuju rezultati nove studije. u kojoj je sudjelovao 3.651 ispitanik prosječne životne dobi od 72,3 godine.
Prema rezultatima nove studije, više magnezija u našoj svakodnevnoj prehrani dovodi do boljeg zdravlja mozga kako starimo. Jednako tako, povećani unos hrane bogate magnezijem poput špinata i orašastih plodova također može pomoći u smanjenju rizika od demencije.
Rezultati nove studije pokazali su da je razvoj postoperativnog delirija povezan s 40 posto bržom stopom kognitivnog pada u odnosu na one koji ne razviju delirij. Još se treba utvrditi uzrokuje li delirij ovu bržu stopu opadanja ili je jednostavno pokazatelj onih koji su u opasnosti od bržeg kognitivnog opadanja.
Prakticiranje tradicionalne mediteranske prehrane – bogate namirnicama poput plodova mora, voća, povrća i orašastih plodova – može pomoći u smanjenju rizika od demencije za gotovo četvrtinu, otkrila je nova studija.
Prema nedavno objavljenoj studiji, dijabetes i gubitak zuba pridonose lošijoj kognitivnoj funkciji i bržem kognitivnom padu kod starijih osoba. Smatra se da rezultati ove studije naglašavaju važnost stomatološke skrbi i liječenja dijabetesa kod starijih odraslih osoba kako bi se smanjio rizik od demencije.
Izgleda da je incidentna fibrilacija atrija (AF) povezana s umjereno povećanim rizikom od demencije, ukazuju rezultati nove studije koja je obrađivala podatke 196.968 odraslih osoba, prosječne dobi od 73,6 godina.
Rezultati nove studije pokazali su da je uzimanje dodataka vitamina D povezano s duljim životom bez demencije. Jednako tako, pronašlo se 40 posto manje slučajeva demencije kod osoba koje su uzimale dodatke prehrani.
Za demenciju s Lewyjevim tjelešcima (DLB), jedan od najčešćih oblika demencije, nema lijeka. Prethodne studije pokazale su da crijevne bakterije, mikroorganizmi koji žive u ljudskom probavnom traktu, imaju ulogu u Parkinsonovoj bolesti, još jednom neurodegenerativnom poremećaju, no bakterije uključene u DLB nisu identificirane.
Rezultati nove studije pokazali su da je redovita uporaba laksativa, posebice uporaba više vrsta laksativa, povezana s povećanim rizikom od demencije svih uzroka i vaskularne demencije. Inače, od 502.229 sudionika u istraživanju, njih 18.235 (3,6 posto) prijavilo je redovitu upotrebu laksativa.
