COVID-19 prvenstveno pogađa starije osobe s medicinskim poremećajima koji ugrožavaju njihov imunitet. Različite neurološke manifestacije infekcije sa SARS-CoV-2 pokazuju da bi virus mogao utjecati na mozak na nekoliko načina.
Kronični stres i depresija povezani su s blagim kognitivnim oštećenjem i Alzheimerovom bolešću, prema nedavno objavljenoj studiji koja je uključivala 1.362.548 ljudi.
Fluktuirajući krvni tlak može biti najava i demencije i bolesti srca, otkriva nova studija. Naime, usponi i padovi krvnog tlaka unutar 24 sata ili čak tijekom nekoliko dana ili tjedana bili su povezani s narušenom kognitivnom izvedbom.
Odrasli s poremećajem pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) imaju gotovo tri puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju od drugih odraslih osoba, pokazuje nova studija.
Nesanica (insomnija) i kratko trajanje sna u srednjim godinama povećavaju rizik od demencije, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo 22.078 ispitanika.
Upotreba antihipertenziva povezana je sa smanjenim rizikom od demencije u usporedbi s neliječenom hipertenzijom, prema rezultatima nedavno objavljene analize 17 studija.
Viši dijetetski inflamatorni indeks (DII) povezan je s većim rizikom od incidentne demencije svih uzroka i Alzheimerove bolesti. Iako ove obećavajuće rezultate treba ponoviti i dodatno potvrditi, ovi ezultati sugeriraju da dijete koje koreliraju s niskim DII rezultatima mogu spriječiti demenciju u kasnoj životnoj dobi.
Starije odrasle osobe koje godinama koriste određene lijekove protiv žgaravice koji se nazivaju inhibitori protonske pumpe (PPI), mogu imati povećani rizik od razvoja demencije, pokazuje nova studija.
Eksperimentalno cjepivo smanjilo je razine amiloidnih beta plakova kod miševa uzgojenih da imaju bolest vrlo sličnu Alzheimerovoj bolesti, ukazuje nova studija.
Kronična konstipacija (zatvor) ne mora biti samo pokazatelj zdravlja crijeva, već može biti i potencijalni znak upozorenja o smanjenju kognitivnih sposobnosti, sugerira nova studija.
