Rezultati nove studije pokazali su da je uzimanje dodataka vitamina D povezano s duljim životom bez demencije. Jednako tako, pronašlo se 40 posto manje slučajeva demencije kod osoba koje su uzimale dodatke prehrani.
Za demenciju s Lewyjevim tjelešcima (DLB), jedan od najčešćih oblika demencije, nema lijeka. Prethodne studije pokazale su da crijevne bakterije, mikroorganizmi koji žive u ljudskom probavnom traktu, imaju ulogu u Parkinsonovoj bolesti, još jednom neurodegenerativnom poremećaju, no bakterije uključene u DLB nisu identificirane.
Rezultati nove studije pokazali su da je redovita uporaba laksativa, posebice uporaba više vrsta laksativa, povezana s povećanim rizikom od demencije svih uzroka i vaskularne demencije. Inače, od 502.229 sudionika u istraživanju, njih 18.235 (3,6 posto) prijavilo je redovitu upotrebu laksativa.
Za pacijente s dijabetesom tipa 2, upotreba pioglitazona povezana je sa smanjenim rizikom od demencije, osobito kod onih s poviješću ishemijske bolesti srca ili moždanog udara, ukazuje nova studija.
Česta uporaba lijekova za spavanje povezana je s povećanim rizikom od demencije kod starijih osoba, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo 3.068 starijih osoba prosječne dobi od 74,1 godina.
Australski znanstvenici s University of Queensland otkrili su nove aktivne spojeve iz jestive gljive resasti igličar (Hericium erinaceus), koji potiču rast živaca i poboljšavaju pamćenje. Inače, ekstrakti iz ove gljive stoljećima se koriste u tradicionalnoj medicini u azijskim zemljama.
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s University of Geneva (UNIGE) proučavalo je aktivaciju mozgova mladih i starijih odraslih osoba kada su suočeni s psihičkom patnjom drugih osoba. Inače, smatra se da negativne emocije, tjeskoba i depresija potiču nastanak neurodegenerativnih bolesti i demencije.
Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) moglo bi pomoći u prevenciji Alzheimerove demencije kod žena u riziku od razvoja ove bolesti, ukazuju rezultati nove britanske studije.
Rastuća hrpa dokaza ukazuje da deseci trilijuna mikroba koji inače žive u našim crijevima - takozvani crijevni mikrobiom - imaju dalekosežne učinke na funkcioniranje našeg tijela.
Umjereni do teški gubitak sluha povezan je s većom prevalencijom demencije među starijim odraslim osobama, ukazuju rezultati studije provedne u SAD-u.
