Prema rezultatima nove studije izgleda da su bolesti desni i gubitak zubi povezani sa smanjenjem volumena mozga u hipokampusu, koji ima ulogu u pamćenju i Alzheimerovoj bolesti.
Fibrilacija atrija povezana je s povećanim izgledima i bržim napredovanjem do blagog kognitivnog oštećenja (MCI) i demencije među ženama u odnosu na muškarce, ukazuju rezultati nedavno objavljene studije u kojoj je sudjelovalo 43.630 ispitanika.
Erekcijska disfunkcija (ED) povezana je s povećanim rizikom od dijabetesa, visokog krvnog tlaka i bolesti srca. Sada, novo istraživanje sugerira da problemi s erekcijom u kasnoj srednjoj životnoj dobi također mogu biti povezani s muškarčevim izgledima da kasnije razvije probleme s pamćenjem.
Postoji uzročna veza između Alzheimerove bolesti (AD), amiloidne patologije i generalizirane epilepsije, ukazuju rezultati nedavno objavljene studije.
Dnevni unos multivitaminskih/multimineralnih dodataka poboljšava pamćenje kod starijih osoba u usporedbi s placebom, pokazuju rezultati nove studije.
Istraživanje u kojem je sudjelovalo 11.735 ispitanika, pokazalo je da je giht pozitivno povezan s demencijom, osobito vaskularnom demencijom, s najvećim rizikom od dijagnoze demencije u prve tri godine nakon dijagnoze gihta. Osim toga, pokazalo se da giht povećava rizik od Parkinsonove bolesti i vjerojatnih esencijalnih tremora.
Abnormalnosti krvnih žila u oku glavni su čimbenik u napredovanju Alzheimerove bolesti, prema istraživanju američkih znanstvenika iz Cedars-Sinai. Naime, te promjene odgovaraju promjenama u mozgu, nudeći novu mogućnost rane dijagnoze Alzheimerove bolesti.
Izgleda da lijek za giht aloopurinol, koji je blokator ksantin dehidrogenaze/oksidaze, može smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest i amiotrofična lateralna skleroza, ukazuje nova studija.
Hipertenzija (visoki krvni tlak) u ranoj odrasloj dobi povezana je s manjim volumenom mozga i lošijim integritetom bijele tvari u kasnoj životnoj dobi, ukazuju rezultati nove studije.
Rezultati nove studije pokazali su da ljudi koji imaju gubitak sluha, a ne koriste slušni aparat, mogu imati veći rizik od razvoja demencije od ljudi koji koriste slušni aparat i onih bez gubitka sluha.
