Neliječeno slabljenje vida može kod starijih odraslih osoba povećati rizik od razvoja demencije, iako nije jasno zašto, pokazali su rezultati nove studije.
Izgleda da multimorbiditet kardiometaboličkih bolesti ubrzava kognitivni pad i prelazak u demenciju, ukazuju rezultati nove studije. Inače, u ovom istraživanju su znanstvenici analizirali kombinirane učinke dijabetesa tipa 2, srčane bolesti i moždanog udara na kognitivne ishode.
Čini se da se čimbenici rizika za demenciju mijenjaju s godinama, a prema mišljenju stručnjaka ovo bi saznanje moglo pomoći ljudima u promjeni načina života kako bi smanjili rizik za razvoj ove bolesti.
Prema rezultatima studije u kojoj je sudjelovalo 10.403 ispitanika, otprilike 3 posto pacijenata s upalom pluća koja je povezana s infekcijom sa SARS-CoV-2 kasnije razvije demenciju. Do razvoja demencije došlo je u prosjeku za 182 dana.
U osoba s fibrilacijom atrija, jednim od najčešćih srčanih poremećaja, rizik od demencije je povišen, ukazuju rezultati nove studije. Fibrilacija atrija je poremećaj srčanog ritma kojeg karakteriziraju nepravilni i često ubrzani otkucaji srca.
Prema rezultatima nove studije, povišen šećer u krvi i kolesterol u 30-im godinama života, mogu povećati rizik od kasnijeg razvoja Alzheimerove bolesti. Inače, visoki kolesterol i šećer u krvi te dijabetes i srčana bolest, prilično su dobro utvrđeni kao čimbenici rizika za Alzheimerovu bolest kod starijih osoba.
Prisutnost manjka folata u serumu (<4,4 ng/mL) povezana je s demencijom i smrtnošću od svih uzroka među starijim osobama, ukazuju rezultati studije provedene na 27.188 osoba u dobi od 60 do 75 godina bez prethodne demencije.
Ne postoji količina alkohola koja je dobra za zdravlje mozga, tvrdi nova britanska studija koja je otkrila da čak i lagano do umjereno konzumiranje alkohola može pospješiti starenje mozga brže nego inače.
