Liječnik može posumnjati na Crohnovu bolest ukoliko imate ponavljajuće grčevite bolove u trbuhu i proljev, te ako imate i upalu zglobova, očiju i kože.
Rendgensko snimanje s barijevom klizmom može ukazati na karakterističnu pojavu Crohnove bolesti u debelom crijevu. Ako se dijagnoza još uvijek ne može postaviti, mogu pomoći kolonoskopija (pretraga debelog crijeva savitljivom cijevi za promatranje) i biopsija (uzimanje uzorka tkiva za mikroskopski pregled). Premda kompjutorizirana tomografija (CT) može pokazati promjene u crijevnoj stijenci i otkriti apsces, ne rabi se rutinski kao rani dijagnostički pregled.
Nijedna laboratorijska pretraga ne otkriva specifično Crohnovu bolest, ali pretrage krvi mogu ukazati na anemiju, nenormalno visok broj bijelih krvnih stanica, niske razine albumina i na druge znakove upale. Perinuklearna antineutrofilna citoplazmatska protutijela su pozitivna u 60 do 70 posto bolesnika s ulcerativnim kolitisom i samo u 5 do 20 posto slučajeva Crohnove bolesti. Protutijela na Saccharomyces cerevisiae su relativno specifična za Crohnovu bolest. Međutim, ovim testovima u stvarnosti ne možemo razlikovati ove dvije bolesti. Premda u slučajevima "nedeteriminiranog kolitisa" imaju nejasnu vrijednost, ne savjetuju se u rutinskoj dijagnostici.
Zadnja izmjena: 03.05.2024.
Novo istraživanje otkriva da veći unos kreatina iz mesnih proteina može pomoći u smanjenju rizika od kroničnog zatvora, posebno kod muškaraca i mlađih odraslih osoba, što nudi potencijalno dijetalno rješenje za ovaj široko rasprostranjeni probavni problem.
U ključnom napretku za regenerativnu medicinu i zdravlje crijeva, znanstvenici s Duke-NUS Medical School i NTU Singapore otkrili su precizan i neočekivan komunikacijski sustav u crijevima. Potporne stanice poznate kao telociti koriste fine ekstenzije - slične neuronima u mozgu - za izravno slanje signala crijevnim matičnim stanicama.
