Neliječeni visoki krvni tlak ili hipertenzija u 60-ima mogao bi kasnije povećati rizik od Alzheimerove bolesti, pokazuje novo istraživanje. Ovi rezultati sugeriraju da je liječenje povišenog krvnog tlaka kako osoba stari i dalje ključni čimbenik u smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti.

Ljudi koji su dnevnoj prehrani dodali dvije do četiri šalice voća i povrća završili su s nižim krvnim tlakom i smanjenim rizikom od srčanih bolesti, kao i poboljšanim zdravljem bubrega, pokazali su rezultati nove studije.

Visoki krvni tlak, posebno visoki dijastolički krvni tlak, povezan je s malo većim izgledima za migrenu kod žena, ukazuje nova studija. Međutim, studija nije otkrila povećani rizik između drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika i migrene.

Rezultati nove studije pokazali su da je više prosječno očitanje sistoličkog krvnog tlaka tijekom odrasle dobi povezano s većim rizikom za dva najčešća tipa moždanog udara.

Nova studija sugerira da snižavanje sistoličkog krvnog tlaka ispod klinički sigurnog praga od 120 mmHg tijekom vremena može proizvesti zdravstvene prednosti protiv demencije u kasnoj životnoj dobi. Inače, hipertenzija je jedan od najpromjenjivijih čimbenika rizika za demenciju.

Abnormalni kardiometabolički čimbenici rizika često se pojavljuju u djetinjstvu, a njihovo rano otkrivanje i reguliranje može spriječiti ili odgoditi pojavu kardiovaskularnih bolesti u budućnosti. Nedavne studije istaknule su potencijalnu ulogu ultraprerađene hrane (UPF) u rizicima od kroničnih bolesti. 

Zapisi gotovo 30.000 štićenika staračkih domova pokazuju da lijekovi za snižavanje povišenog krvnog tlaka više nego udvostručuju rizik od prijeloma kostiju opasnih po život, pokazuju rezultati nedavno objavljene studije.

Prema rezultatima nove studije, pacijentice koje su se liječile od neplodnosti imale su dvostruko veću vjerojatnost da budu hospitalizirane zbog bolesti srca u godini nakon poroda od onih koje su zatrudnjele prirodnim putem.

Hipertenzija je jedna od najrasprostranjenijih nezaraznih bolesti u svijetu, a očekuje se da će 29% svjetske populacije patiti od te bolesti do 2025. Unatoč znatnom napretku u antihipertenzivnim intervencijama, većina pacijenata i dalje pati od ove bolesti. komorbiditeta, što sugerira da tradicionalne intervencije ne uspijevaju ciljati na glavni uzrok hipertenzije.

Poznato je da namirnice bogate flavonoidima poput bobičastog voća mogu poboljšati kognitivnu funkciju. Studije su pokazale da terapija borovnicama može poboljšati vaskularnu funkciju i usporiti kognitivno propadanje kod starijih osoba.