Menopauza oblikuje početne simptome i komorbiditete kod multiple skleroze
Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da menopauza može značajno utjecati na to kako se multipla skleroza prvi put pojavljuje kod žena, kao i na vrste povezanih zdravstvenih stanja koje doživljavaju. Smatra se, da bi ova nova saznanja mogla utrti put k ciljanijim, personaliziranim strategijama liječenja za žene prilagođenim njihovoj životnoj dobi.
Studija je otkrila značajne razlike u tome gdje su se prvi put pojavili simptomi multiple skleroze. Vidni živac je češće bio mjesto početnih simptoma kod žena u premenopauzi (21,8%) u usporedbi sa ženama u postmenopauzi (15%) i muškarcima (11,7%). Nasuprot tome, leđna moždina je bila prvo zahvaćeno mjesto kod 44% žena u postmenopauzi i 48,3% muškaraca, u usporedbi s 27,5% žena u premenopauzi.
Ove razlike vjerojatno odražavaju biološke učinke hormonalnih promjena. Hormonski status, modulacija imunološkog sustava i neuroprotektivni mehanizmi vjerojatno utječu na to kako se lezije razvijaju i gdje se simptomi prvi put pojavljuju. Mlađe žene u premenopauzi mogu imati snažnije upalne reakcije, što dovodi do određenih obrazaca simptoma, dok starije osobe, i muškarci i žene u postmenopauzi, mogu iskusiti podmukliji i progresivniji početak simptoma zbog neurodegenerativnih procesa.
Što se tiče opterećenja komorbiditetom, samo 15,1% žena u premenopauzi imalo je komorbiditete, u usporedbi s 41% žena u postmenopauzi i 36,6% muškaraca. Među ženama u postmenopauzi, kardiovaskularne bolesti (uključujući hipertenziju, aritmiju i koronarnu bolest srca) bile su najčešća komorbiditet, a zahvatile su 24,7%. Endokrini i metabolički poremećaji poput dijabetesa tipa 2, hipotireoze i dislipidemije također su bili česti kod žena u postmenopauzi, uočeni kod 10,3% njih. Nasuprot tome, psihijatrijski komorbiditeti poput depresije i anksioznosti bile su češće kod žena u premenopauzi nego kod žena u postmenopauzi. Općenito gledajući, muškarci su imali profil komorbiditeta sličan onome kod žena u postmenopauzi, posebno u pogledu kardiovaskularnog rizika.
Niža prevalencija kardiovaskularnih i metaboličkih poremećaja kod žena u premenopauzi može se djelomično pripisati zaštitnim učincima estrogena i mlađoj biološkoj dobi. Psihijatrijski komorbiditeti mogu biti češći u ovoj skupini zbog većeg psihosocijalnog stresa, ranijeg početka bolesti i mogućih hormonalnih utjecaja na regulaciju raspoloženja.
