Liječenje ulceroznog kolitisa obično uključuje medikamentnu terapiju ili kirurški zahvat. Liječenje je složeno i različito od bolesnika do bolesnika, ovisno o proširenosti bolesti, njezinoj aktivnosti, općem stanju oboljelog, postojanju izvancrijevnih manifestacija te o uspješnosti dotadašnjeg liječenja.
Nekoliko skupina lijekova pokazalo se djelotvornim u liječenju ulceroznog kolitisa, a njihov odabir ovisi o težini vaše bolesti. Svakako treba istaknuti da su neki lijekovi učinkoviti u nekih bolesnika, a u drugih nisu, te treba vremena kako bi se pronašao pravi lijek za vas. Također, treba spomenuti da neki od lijekova koji se koriste u liječenju ulceroznog kolitisa imaju ozbiljne nuspojave.
Lijekovi koji se koriste u liječenju ulceroznog kolitisa su:
Protuupalni lijekovi - aminosalicilati (sulfasalazin, mesalamin, balsalazid, i olsalazin) i kortikosteroidi (prednizon i hidrokortizon)
Imunosupresivi - imunomodulatori (azatioprin, merkaptopurin i ciklosporin) i biološka terapija (infliksimab, adalimumab, golimumab i vedolizumab)
Ostali lijekovi - antibiotici, lijekovi protiv proljeva, lijekovi za ublažavanje boli, dodaci željeza
Što se tiče kirurškog liječenja, gotovo jedna trećina bolesnika s proširenim oblikom ulceroznog kolitisa naposljetku zahtijeva kirurško liječenje.
Totalna proktokolektomija (uklanjanje kolona i rektuma) je kurativna, životni vijek kao i kvaliteta života vraćaju se u granice normale, bolest ne recidivira (za razliku od Crohnove bolesti), a ujedno se i eliminira rizik od nastanka raka debelog crijeva. Subtotalna kolektomija s ileostomijom postupak je izbora u bolesnika s teškim oblikom ulceroznog kolitisa koji ne mogu podnijeti opsežan kirurški zahvat.
Hitna kolektomija indicirana je u slučajevima obilnog krvarenja, galopirajućeg toksičnog kolitisa ili perforacije.
Također, treba spomenuti da promjena prehrane i načina života može pomoći u kontroli vaših simptoma bolesti. Naime, poznato je da određene namirnice i pića mogu pogoršati simptome i znakove bolesti. Stoga se preporuča ograničavanje ili izbjegavanje unosa mlijeka i mliječnih proizvoda; namirnica bogatih prehrambenim vlaknima kao što su integralne žitarice, povrće i voće; začinjene hrane; alkohola i kofeina.
Jednako tako, preporuča se konzumiranje malih obroka, pet ili šest malih obroka dnevno umjesto dva ili tri veća obroka; te unos veće količine tekućine posebice vode.
Analiza pet istraživanja, pokazala je da je pretilost povezana s povećanim rizikom od Crohnove bolesti, no ne i ulceroznog kolitisa. Smatra se da ovi rezultati impliciraju da rastući teret pretilosti vjerojatno pridonosi sve većoj incidenciji Crohnove bolesti u svijetu.
14.05.2022. 16:0314.05.2022. 15:43
| Digestive Disease Week | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Što neka starija osoba uzima više antibiotika, to je njen rizik od razvoja upalne bolesti crijeva (IBD) veći, pokazuje nova studija. Smatra se da rezultati ove studije mogu pomoći objasniti dio porasta Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa među starijim osobama.
U okviru Cybermed.hr-a koriste se kolačići radi unapređenja sadržaja. Nastavljanjem pregledavanja ove stranice prihvaćate naše korištenje kolačića. Više informacija.