Liječenje ulceroznog kolitisa

Liječenje ulceroznog kolitisa obično uključuje medikamentnu terapiju ili kirurški zahvat. Liječenje je složeno i različito od bolesnika do bolesnika, ovisno o proširenosti bolesti, njezinoj aktivnosti, općem stanju oboljelog, postojanju izvancrijevnih manifestacija te o uspješnosti dotadašnjeg liječenja. 

Nekoliko skupina lijekova pokazalo se djelotvornim u liječenju ulceroznog kolitisa, a njihov odabir ovisi o težini vaše bolesti. Svakako treba istaknuti da su neki lijekovi učinkoviti u nekih bolesnika, a u drugih nisu, te treba vremena kako bi se pronašao pravi lijek za vas. Također, treba spomenuti da neki od lijekova koji se koriste u liječenju ulceroznog kolitisa imaju ozbiljne nuspojave.

Lijekovi koji se koriste u liječenju ulceroznog kolitisa su:

• Protuupalni lijekovi - aminosalicilati (sulfasalazin, mesalamin, balsalazid, i olsalazin) i kortikosteroidi (prednizon i hidrokortizon)
• Imunosupresivi - imunomodulatori (azatioprin, merkaptopurin i ciklosporin) i biološka terapija (infliksimab, adalimumab, golimumab i vedolizumab)
• Ostali lijekovi - antibiotici, lijekovi protiv proljeva, lijekovi za ublažavanje boli, dodaci željeza

Što se tiče kirurškog liječenja, gotovo jedna trećina bolesnika s proširenim oblikom ulceroznog kolitisa naposljetku zahtijeva kirurško liječenje.

Totalna proktokolektomija (uklanjanje kolona i rektuma) je kurativna, životni vijek kao i kvaliteta života vraćaju se u granice normale, bolest ne recidivira (za razliku od Crohnove bolesti), a ujedno se i eliminira rizik od nastanka raka debelog crijeva. Subtotalna kolektomija s ileostomijom postupak je izbora u bolesnika s teškim oblikom ulceroznog kolitisa koji ne mogu podnijeti opsežan kirurški zahvat.

Hitna kolektomija indicirana je u slučajevima obilnog krvarenja, galopirajućeg toksičnog kolitisa ili perforacije.

Također, treba spomenuti da promjena prehrane i načina života može pomoći u kontroli vaših simptoma bolesti. Naime, poznato je da određene namirnice i pića mogu pogoršati simptome i znakove bolesti. Stoga se preporuča ograničavanje ili izbjegavanje unosa mlijeka i mliječnih proizvoda; namirnica bogatih prehrambenim vlaknima kao što su integralne žitarice, povrće i voće; začinjene hrane; alkohola i kofeina.

Jednako tako, preporuča se konzumiranje malih obroka, pet ili šest malih obroka dnevno umjesto dva ili tri veća obroka; te unos veće količine tekućine posebice vode.