Klinička slika ulceroznog kolitisa ovisi o aktivnosti bolesti i površini zahvaćenoj upalom. Klasični simptomi ulcerativnog kolitisa su krvavi proljev, bol u trbuhu, blagi grčevi u donjem dijelu trbuha, gubitak na tjelesnoj težini, febrilnost, simptomi slabokrvnosti (umor, dispneja), anoreksija i mučnina.
Proljev obično nije odviše voluminozan, ali zna biti vrlo učestao, a karakteristična je potreba pražnjenja. Krv je obvezna primjesa proljeva, najčešće je izmješana sa sluzi, a često i s gnojem.
U 70 posto oboljelih tijek bolesti je karakteriziran nazimjeničnim razdobljima aktivnosti i remisije bolesti. Bolesnici s proktosigmoiditisom imaju blaži intenzitet tegoba. Dok kod bolesnika u kojih je zahvaćeno cijelo debelo crijevo bolest ima težu kliničku sliku.
Fizikalni nalaz u bolesnika s ulceroznim kolitisom u području abdomena najčešće nije karakterističan; bolesnici obično u području distalnog kolona osjećaju bolnost na palpaciju.
Izvancrijevne manifestacije ulceroznog kolitisa su češće kad postoje sistemski simptomi poput opće slabosti, vrućice, anemije, anoreksije i gubitka tjelesne težine.
Zadnja izmjena: 23.05.2023.
Enterobaktin, molekula koju proizvode crijevne bakterije, možda ima iznenađujući ključ za smanjenje crijevne upale, pokazuje nova studija. Ne izravnim napadom na imunološki sustav, već privremenim usporavanjem vlastite proizvodnje energije stanica.
Čak i nakon što upala prođe, matične stanice debelog crijeva mogu zadržati skriveno molekularno pamćenje koje povećava vjerojatnost kasnijeg rasta tumora, nudeći novu mehanističku vezu između kronične upalne bolesti i rizika od raka, ukazuje nova studija.
