Novi uvidi o ulozi prehrane i mikrobioma u raku želuca
Rak želuca, koji se nekada prvenstveno javljao kod starijih osoba, u porastu je među mlađim osobama u razvijenim zemljama. U nedavnom pregledu, kineskih znanstvenika iz Hong Konga analizirano je kako prehrana, želučani mikrobi i njihovi metaboliti utječu na rizik od raka želuca, ističući štetne i zaštitne mikrobne vrste i prehrambene obrasce.
Rak želuca, peti je najčešći rak u svijetu i treći vodeći uzrok smrti povezanih s rakom, odnoseći preko 784.000 života godišnje. Iako je povijesno češći kod starijih osoba, rak želuca sve više pogađa mlađe osobe u razvijenim zemljama. To je izazvalo uzbunu među znanstvenicima, jer signalizira promjenu čimbenika rizika koji se tek sada počinju shvaćati.
Bakterija Helicobacter pylori, jedan je od glavnih krivaca za rak želuca. Inače, H. pylori trenutno inficira otprilike polovicu svjetske populacije. Međutim, sama ova infekcija ne objašnjava zašto manje od 3% osoba koje imaju H. pylori zapravo razvije rak. Nedavna istraživanja otkrila su ulogu dodatnog faktora: složene zajednice mikroorganizama koji žive u probavnom traktu, a koji mogu igrati ključnu ulogu u određivanju tko će na kraju razviti ovu smrtonosnu bolest. Budući da prehrana snažno utječe na crijevnu mikrobiotu, ova interakcija vjerojatno utječe na rizik od raka.
Analiza pokazuje da određeni prehrambeni obrasci stvaraju okruženje u želucu koje pogoduje razvoju raka želuca. Hrana s visokim udjelom soli, posebno jela konzervirana solju uobičajena u mnogim azijskim kuhinjama, izravno oštećuje sluznicu želuca i stvara uvjete koji potiču rast štetnih bakterija. Slično tome, prerađeno meso stvara spojeve koji uzrokuju rak, poput heterocikličkih amina i policikličkih aromatskih ugljikovodika, kada se kuha na visokim temperaturama. Pretjerana konzumacija alkohola doprinosi razvoju raka želuca stvaranjem toksičnih metabolita koji oštećuju stanične strukture u želucu, dok prehrana s visokim udjelom masti potiče upalu i ubrzava napredovanje tumora.
Valja spomenuti, da specifične štetne bakterije postaju obilnije kod pacijenata s rakom želuca, uključujući Streptococcus anginosus i Fusobacterium nucleatum. Ovi mikroorganizmi ne samo pasivno nastanjuju želudac - oni aktivno sudjeluju u razvoju raka proizvodeći toksične kemikalije, potičući upalu i pomažući tumorima da izbjegnu imunološki sustav. Na primjer, S. anginosus iscrpljuje aminokiselinu ključnu za pravilno funkcioniranje imunoloških stanica, u biti razoružavajući jedan od prirodnih mehanizama tijela za borbu protiv raka.
Suprotno tome, korisne bakterije poput Akkermansia muciniphila i raznih vrsta koje proizvode butirat pomažu u zaštiti od raka jačanjem imunološkog odgovora i održavanjem zdravih stanja želuca. Štetni prehrambeni obrasci opisani gore imaju tendenciju smanjenja populacija ovih zaštitnih mikroorganizama, a istovremeno potiču rast štetnih vrsta.
Prehrana bogata voćem i povrćem, a siromašna prerađenim mesom i slanom hranom može znatno smanjiti rizik od raka želuca. Neke studije su pokazale da spojevi pronađeni u klicama brokule mogu smanjiti kolonizaciju H. pylori, dok orasi pokazuju svojstva protiv raka smanjenjem upale i podržavanjem staničnih obrambenih mehanizama.
Izvor:
Research