Liječenje raka želuca može se provesti resekcijom (kirurška ili endoskopska), kemoterapijom, radioterapijom (zračenjem) ili kombinacijom navedenih metoda, a odabir ovisi o stadiju bolesti i stanju bolesnika.
Kurativno kirurško liječenje uključuje uklanjanje većeg dijela ili cijelog želuca s drenažnim limfnim čvorovima u slučaju kada je bolest ograničena na želudac i regionalne limfne čvorove.
Adjuvantna kemoterapija ili kombinacija kemoterapije i zračenja nakon kirurškog zahvata može pomoći ukoliko je tumor resektabilan.
Metastaze ili široko zahvaćanje limfnih čvorova onemogućuju provođenje kurativnog kirurškog zahvata. U većini slučajeva treba provesti palijativne zahvate radi poboljšanja kvalitete bolesnikova života.
Neoperabilni bolesnici se liječe polikemoterapijskim protokolima.
Prognoza liječenja najviše ovisi o stadiju, no krajnje preživljavanje je vrlo loše, naime 5-godišnje preživljavanje je manje od 5 do 15 posto, zbog otkrivanja raka u uznapredovaloj fazi bolesti.
Ukoliko je tumor ograničen na sluznicu ili podsluznicu, petogodišnje preživljavanje može biti i do 80 posto. Za tumore koji zahvaćaju lokalne limfne čvorove, preživaljavanje se kreće od 20 do 40 posto.
Limfom želuca i gastrointestinalni stromalni tumor (GIST) imaju bolju prognozu.
Zadnja izmjena: 15.04.2012.
Prema rezultatima nove britanske studije, konzumiranje mesa pet ili manje puta tjedno, povezano je s manjim ukupnim rizikom od raka. Valja spomenuti, da su osobe koje su manje jele meso imale i manji rizik od raka debelog crijeva, raka dojke i raka prostate.
Oboljeli od raka mogu biti pod povećanim rizikom od razvoja rijetkog neurološkog poremećaja zvanog Guillain-Barréov sindrom, pokazalo je novo istraživanje. Prijašnje studije sugerirale su da može postojati veza između raka i Guillain-Barréovog sindroma, ali koliko često ljudi razviju Guillain-Barréov sindrom nakon dijagnoze raka nije bilo dobro proučeno.
