Zapadnjačka prehrana potiče upalnu bolest crijeva narušavajući crijevni mikrobiom
Kako broj slučajeva upalne bolesti crijeva (IBD) raste diljem svijeta, znanstvenici otkrivaju kako zapadne prehrambene navike destabiliziraju crijevno-imunološki sustav i zašto prilagođena prehrana može biti ključ za zaustavljanje upale prije nego što započne.
Smatra se, da promjene u prehrani i načinu života, više od genetike, potiču brzi globalni porast upalne bolesti crijeva, pri čemu zapadnjačka prehrana, bogata rafiniranim ugljikohidratima, prerađenim uljima bogatim omega-6 masnim kiselinama, ultraprerađenom hranom i soli, potiče upalu i poremećaj crijevne mikroflore.
Naime, prerađena hrana i aditivi narušavaju ravnotežu crijevnih mikroba, dolazi do erozije zaštitnog sloja sluzi, te kronične upale niskog stupnja. Sol pak narušava imunu homeostazu.
Suprotno tome, neke prehrambene komponente identificirane su kao zaštitni čimbenici u održavanju zdravlja crijeva i smanjenju rizika od upalne bolesti crijeva. Prehrana bogata vlaknima potiče rast korisnih crijevnih bakterija i pojačava proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), koje su povezane sa smanjenom upalom i poboljšanom funkcijom crijevne barijere.
Prebiotička vlakna, poput inulina i rezistentnog škroba, selektivno pojačavaju rast komenzalnih bakterija, što dovodi do raznolikije i otpornije mikrobiote. Za razliku od tradicionalnih prehrana, koje podržavaju homeostazu crijeva kroz raznolik unos hranjivih tvari, zapadnjačka prehrana ima smanjen unos ključnih bioaktivnih spojeva poput dijetalnih vlakana i polifenola. Nizak unos dijetalnih vlakana ima značajne posljedice za zdravlje crijeva, jer vlakna služe kao supstrat za mikrobnu fermentaciju.
Izvor:
Frontiers in Immunology
