Abnormalnosti krvnih žila u oku glavni su čimbenik u napredovanju Alzheimerove bolesti, prema istraživanju američkih znanstvenika iz Cedars-Sinai. Naime, te promjene odgovaraju promjenama u mozgu, nudeći novu mogućnost rane dijagnoze Alzheimerove bolesti.
Izgleda da lijek za giht aloopurinol, koji je blokator ksantin dehidrogenaze/oksidaze, može smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest i amiotrofična lateralna skleroza, ukazuje nova studija.
Hipertenzija (visoki krvni tlak) u ranoj odrasloj dobi povezana je s manjim volumenom mozga i lošijim integritetom bijele tvari u kasnoj životnoj dobi, ukazuju rezultati nove studije.
Rezultati nove studije pokazali su da ljudi koji imaju gubitak sluha, a ne koriste slušni aparat, mogu imati veći rizik od razvoja demencije od ljudi koji koriste slušni aparat i onih bez gubitka sluha.
Rana dijagnoza i liječenje Alzheimerove bolesti zahtijevaju pouzdane i troškovno učinkovite metode probira. Sada je otkriveno da je vrsta molekule šećera u krvi povezana s razinom tau proteina, koji ima ključnu ulogu u razvoju teške demencije. Smatra se da ovo otkriće može utrti put jednostavnoj proceduri probira koja može predvidjeti početak bolesti deset godina unaprijed.
Fototerapija može poboljšati kognitivne funkcije kod pacijenata s demencijom, prema sustavnom pregledu i analizi 12 randomiziranih kontroliranih studija.
Rezultati analize 14 studija ukazuju da bi zagađenje zraka moglo bi biti čimbenik rizika za demenciju. Naime, pokazalo se da PM2.5 može biti čimbenik rizika za demenciju, kao i dušikov dioksid i dušikov oksid.
Niska mineralna gustoća kostiju povezana je s povećanim rizikom od razvoja demencije, ukazuju rezultati nove studije. u kojoj je sudjelovao 3.651 ispitanik prosječne životne dobi od 72,3 godine.
Prema rezultatima nove studije, više magnezija u našoj svakodnevnoj prehrani dovodi do boljeg zdravlja mozga kako starimo. Jednako tako, povećani unos hrane bogate magnezijem poput špinata i orašastih plodova također može pomoći u smanjenju rizika od demencije.
Rezultati nove studije pokazali su da je razvoj postoperativnog delirija povezan s 40 posto bržom stopom kognitivnog pada u odnosu na one koji ne razviju delirij. Još se treba utvrditi uzrokuje li delirij ovu bržu stopu opadanja ili je jednostavno pokazatelj onih koji su u opasnosti od bržeg kognitivnog opadanja.
