Čini se da se čimbenici rizika za demenciju mijenjaju s godinama, a prema mišljenju stručnjaka ovo bi saznanje moglo pomoći ljudima u promjeni načina života kako bi smanjili rizik za razvoj ove bolesti.
Prema rezultatima studije u kojoj je sudjelovalo 10.403 ispitanika, otprilike 3 posto pacijenata s upalom pluća koja je povezana s infekcijom sa SARS-CoV-2 kasnije razvije demenciju. Do razvoja demencije došlo je u prosjeku za 182 dana.
U osoba s fibrilacijom atrija, jednim od najčešćih srčanih poremećaja, rizik od demencije je povišen, ukazuju rezultati nove studije. Fibrilacija atrija je poremećaj srčanog ritma kojeg karakteriziraju nepravilni i često ubrzani otkucaji srca.
Prema rezultatima nove studije, povišen šećer u krvi i kolesterol u 30-im godinama života, mogu povećati rizik od kasnijeg razvoja Alzheimerove bolesti. Inače, visoki kolesterol i šećer u krvi te dijabetes i srčana bolest, prilično su dobro utvrđeni kao čimbenici rizika za Alzheimerovu bolest kod starijih osoba.
Prisutnost manjka folata u serumu (<4,4 ng/mL) povezana je s demencijom i smrtnošću od svih uzroka među starijim osobama, ukazuju rezultati studije provedene na 27.188 osoba u dobi od 60 do 75 godina bez prethodne demencije.
Ne postoji količina alkohola koja je dobra za zdravlje mozga, tvrdi nova britanska studija koja je otkrila da čak i lagano do umjereno konzumiranje alkohola može pospješiti starenje mozga brže nego inače.
Rezultati nove studije pokazali su da tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti za čak 33 posto. Pa tako, što je neko bio u boljoj tjelesnoj kondiciji, to je njegov rizik od Alzheimerove bolesti bio manji.
Smatra se da se demencija javlja kada se proteini znani kao beta-amiloid, tau-amiloid i alfa-sinuklein nakupljaju u mozgu i tvore oligomere. Pretodne studije provedene na miševima pokazale su da antibiotik rifampicin uklanja oligomere iz mozga i poboljšava kognitivne funkcije. Međutim, spomenuti lijek je povezan s nuspojavama kao što je oštećenje jetre.
