Sluz je prva linija obrane od loših bakterija u našem crijevu te predstavlja kritični zaštitni sloj koji pomaže u održavanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u crijevu. No, može li ona biti i dio naše obrane od bolesti mozga?
Analiza 14 studija ukazuje da snižavanje povišenog krvnog tlaka uz pomoć antihipertenziva, smanjuje rizik od razvoja demencije i slabljenja kognitivnih sposobnosti za 7 posto.
Izgleda da neuropeptid somatostatin može poboljšati kognitivnu funkciju mozga, ukazuje nova studija. Naime, laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da primjena neuropeptida somatostatina poboljšava vizualnu obradu i kognitivno ponašanje u miševa.
Francusko istraživanje otkrilo je povezanost između sleep apneje i prisutnosti amiloidnih plakova i drugih bioloških promjena povezanih s upalom i Alzheimerovom bolešću.
Poznato je da ishemijski moždani udar može udvostručiti rizik od demencije te da svakim satom odgode terapije, mozak gubi onoliko neurona koliko i u 3,6 godina normalnog starenja. Jednako tako, zna se da nakon ishemijskog moždanog udara dolazi do kontinuiranog povećanja oksidativnog stresa.
Rezultati nove studije pokazali su da povećani unos biljnih flavonola, više od 15 mg dnevno, može brzo smanjiti rizik od Alzheimerove demencije (AD) za pola. Drugim riječima, Alzheimerova demencija bi se mogla spriječiti kod mnogih ljudi jednostavnim redovitim konzumiranjem namirnica koje sadrže flavonole, poput brokule, naranče i čaja.
Vaskularna demencija nastaje zbog otežanog dotoka krvi u mozak koji za posljedicu ima oštećenje neurona. Njeno dijagnosticiranje može biti oteženo te se se može zamjeniti s nekim drugim neurodegenerativnim poremećajem poput Alzheimerove bolesti.
Konzumiranje oraha može pomoći usporiti kognitivni pad kod rizičnih skupina starije populacije, ukazuje nova studija. Orasi inače sadrže omega-3 masne kiseline i polifenole, za koje se zna da djeluju protiv oksidativnog stresa i upale, a oboje su pokretači kognitivnog propadanja.
Život u blizini glavnih prometnica ili autocesta povezan je s većom učestalošću demencija, Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti i multiple skleroze, ukazuje analiza podataka od 678.000 ljudi.
Loš san povezan je s razvojem demencije i Alzheimerove bolesti, a sada nova studija sugerira mogući razlog zašto. Naime, pokazalo se da je mala skupina mladih, zdravih muškaraca uskraćenih za samo jednu noć sna, imala višu razinu tau proteina u krvi nego kada su spavali cijelu noć.
