Poznato je da ishemijski moždani udar može udvostručiti rizik od demencije te da svakim satom odgode terapije, mozak gubi onoliko neurona koliko i u 3,6 godina normalnog starenja. Jednako tako, zna se da nakon ishemijskog moždanog udara dolazi do kontinuiranog povećanja oksidativnog stresa.

Rezultati nove studije pokazali su da povećani unos biljnih flavonola, više od 15 mg dnevno, može brzo smanjiti rizik od Alzheimerove demencije (AD) za pola. Drugim riječima, Alzheimerova demencija bi se mogla spriječiti kod mnogih ljudi jednostavnim redovitim konzumiranjem namirnica koje sadrže flavonole, poput brokule, naranče i čaja.

Vaskularna demencija nastaje zbog otežanog dotoka krvi u mozak koji za posljedicu ima oštećenje neurona. Njeno dijagnosticiranje može biti oteženo te se se može zamjeniti s nekim drugim neurodegenerativnim poremećajem poput Alzheimerove bolesti.

Konzumiranje oraha može pomoći usporiti kognitivni pad kod rizičnih skupina starije populacije, ukazuje nova studija. Orasi inače sadrže omega-3 masne kiseline i polifenole, za koje se zna da djeluju protiv oksidativnog stresa i upale, a oboje su pokretači kognitivnog propadanja.

Život u blizini glavnih prometnica ili autocesta povezan je s većom učestalošću demencija, Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti i multiple skleroze, ukazuje analiza podataka od 678.000 ljudi.

Loš san povezan je s razvojem demencije i Alzheimerove bolesti, a sada nova studija sugerira mogući razlog zašto. Naime, pokazalo se da je mala skupina mladih, zdravih muškaraca uskraćenih za samo jednu noć sna, imala višu razinu tau proteina u krvi nego kada su spavali cijelu noć.

Izgleda da je primjena antipsihotika u oboljelih od Alzheimerove demencije povezana s povećanim rizikom od ozljeda glave, ukazuju rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo više od 43.000 ispitanika.

Izgleda da, redovita tjelovježba ne samo da poboljšava zdravlje srca, već također može usporiti slabljenje kognitivnih funkcija  i potencijalno odgoditi nastanak demencije, ukazuje nova studija.

Prema rezultatima nove studije, pomoću tau proteina može se pouzdano predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga kod oboljelih od Alzheimerove bolesti, godinu dana ili čak više godina unaprijed. Za razliku od tau proteina, pomoću amiloidnih plakova nije se moglo tako uspješno predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga. 

Prema britanskom istraživanju provedenom na više od milijun žena, pretilost u srednjoj životnoj dobi povezana je s povećanim rizikom od demencije kasnije u životu.