Žene imaju veću vjerojatnost da će razviti Alzheimerovu bolest nego muškarci, a nova studija pokazuje da se određene promjene na mozgu za koje se zna da povećavaju ovaj rizik mogu akumulirati tijekom menopauze.
Neliječeno slabljenje vida može kod starijih odraslih osoba povećati rizik od razvoja demencije, iako nije jasno zašto, pokazali su rezultati nove studije.
Izgleda da multimorbiditet kardiometaboličkih bolesti ubrzava kognitivni pad i prelazak u demenciju, ukazuju rezultati nove studije. Inače, u ovom istraživanju su znanstvenici analizirali kombinirane učinke dijabetesa tipa 2, srčane bolesti i moždanog udara na kognitivne ishode.
Čini se da se čimbenici rizika za demenciju mijenjaju s godinama, a prema mišljenju stručnjaka ovo bi saznanje moglo pomoći ljudima u promjeni načina života kako bi smanjili rizik za razvoj ove bolesti.
Prema rezultatima studije u kojoj je sudjelovalo 10.403 ispitanika, otprilike 3 posto pacijenata s upalom pluća koja je povezana s infekcijom sa SARS-CoV-2 kasnije razvije demenciju. Do razvoja demencije došlo je u prosjeku za 182 dana.
U osoba s fibrilacijom atrija, jednim od najčešćih srčanih poremećaja, rizik od demencije je povišen, ukazuju rezultati nove studije. Fibrilacija atrija je poremećaj srčanog ritma kojeg karakteriziraju nepravilni i često ubrzani otkucaji srca.
Prema rezultatima nove studije, povišen šećer u krvi i kolesterol u 30-im godinama života, mogu povećati rizik od kasnijeg razvoja Alzheimerove bolesti. Inače, visoki kolesterol i šećer u krvi te dijabetes i srčana bolest, prilično su dobro utvrđeni kao čimbenici rizika za Alzheimerovu bolest kod starijih osoba.
Prisutnost manjka folata u serumu (<4,4 ng/mL) povezana je s demencijom i smrtnošću od svih uzroka među starijim osobama, ukazuju rezultati studije provedene na 27.188 osoba u dobi od 60 do 75 godina bez prethodne demencije.
