Rezultati nove studije pokazali su da brza korekcija povišene razine kalija znane kao hiperkalemija može pacijentima zaprimljenima u odjele hitne medicine smanjiti rizik od smrti za pola.
Istraživanje koje su proveli američki liječnici s Mayo Clinic potvrdilo je da je dijabetes neovisan čimbenik rizika za razvoj zatajivanja srca. Naime, ovo istraživanje proširuje prethodne spoznaje i pokazuje da čak i bez poznate srčane strukturne abnormalnosti i s normalnom ejekcijskom frakcijom, pacijenti s dijabetesom i dalje su pod povećanim rizikom od zatajivanja srca u usporedbi s osobama koje nemaju dijabetes.
Životna dob nastanka pretilosti povezana je s rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, ukazuje studija provedena u Australiji. Inače, u Australiji oko 63 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu, a oko 28 posto njih je pretilo.
Prema mišljenju znanstvenika, rana dijagnoza, prevencija i liječenje teške kronične upale može smanjiti rizik od kroničnih bolesti i smrti. Inače, bolesti povezane s upalom odgovorne su za oko 50 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu.
Rezultati nove studije ukazuju da je rizik od razvoja reumatoidnog artritisa veći u osoba koje boluju od dijabetesa tip 1, poremećaja zgrušavanja krvi ili upalne bolesti crijeva. Jednako tako, pokazalo se da oboljeli od reumatoidnog artritisa imaju veći rizik od razvoja srčane bolesti, ateroskleroze i sleep apneje.
Prema rezultatima nove studije, seksualna disfunkcija uobičajena je komplikacija dijabetesa tip 1 koja nepovoljno utječe na kvalitetu života pacijenata, a somatska i autonomna neuropatija uobičajene su komplikacije šećerne bolesti.
Izgleda da bi dijabetes mogao biti smrtonosniji za žene od muškaraca, barem kad su u pitanju srčane tegobe, ukazuje nova studija. Inače, srčana bolest javlja se u prosjeku 15 godina ranije kod osoba koje imaju dijabetes, a njihov je i glavni uzrok smrti.
Iako je izbjegavanje ugljikohidrata i njihova zamjena proteinima postala vodeća dogma za sve one koji brinu o svom izgledu i zdravlju, izgleda da visokoproteinska dijeta ipak može imati i štetne posljedice po zdravlje i to posebice zdravlje bubrega.
Rezultati studije provedene na miševima pokazali su da stres može poremeti cirkadijski ritam, unutarnji sat tijela, što može povećati rizik od razvoja metaboličkih bolesti kao što su dijabetes tipa 2 i pretilost.
Porast učestalosti pretilosti i dijabetesa mogao bi potaknuti porast učestalosti raka gušterače diljem svijeta, navodi se u novom izvješću. Poznato je da su pretilost i dijabetes čimbenici rizika za rak gušterače, no sretna okolnost je da su oni u velikoj mjeri promjenjivi čimbenici rizika, što predstavlja veliku priliku za prevenciju raka gušterače.
