Objedinjeni rezultati nedavnih kliničkih ispitivanja ukazuju da lijek roksadustat predstavlja učinkovitu terapiju za liječenje anemije u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću. Inače, mnoge osobe s bubrežnom disfunkcijom razvijaju anemiju, a neke postojeće terapije za anemiju povezane su s ozbiljnim kardiovaskularnim nuspojavama.

Istraživanje provedeno u Irskoj pokazalo je da je otprilike 42 posto pacijenata koji pohađaju Kliniku za dijabetes imalo znakove kronične bubrežne bolesti. Rezultati sugeriraju, da unatoč pažljivom liječničkom upravljanju, relativno visok udio ljudi s dijabetesom s vremenom razvija kroničnu bubrežnu bolest te im prijeti zatajenje bubrega i druge komplikacije lošeg rada bubrega.

Osobe koje su podvrgnute dugotrajnoj dijalizi imaju gotovo četiri puta veću vjerojatnost da će umrijeti od COVID-19 i treba im dati prednost pri cijepljenju protiv COVID-19, pokazalo je novo istraživanje.

Prema rezultatima velike američke studije najčešće komplikacije povezane s COVID-19 bile su upala pluća, respiratorno zatajenje, zatajenje bubrega i sepsa ili sistemska upala.

Rezultati nove studije pokazali su da je kronična bubrežna bolest vodeći čimbenik rizika za hospitalizaciju zbog COVID-19. Naime, pokazalo se da oboljeli od COVID-19  s kroničnom bubrežnom bolesti u završnoj fazi bolesti, imaju 11 puta veću vjerojatnost od hospitalizacije od pacijenata s COVID-19 bez bolesti bubrega.

Povezanost prehrambenih navika i pojave kronične bubrežne bolesti nije u potpunosti poznata. Nova studija provedena u Japanu pokazala je da preskakanje doručka i kasne večere mogu biti povezani s većim rizikom od proteinurije koja je ključni prognostički faktor kronične bubrežne bolesti.

Pacijenti s COVID-19 koji imaju bubrežnu bolest ili čiji je bubreg oštećen koronavirusom SARS-CoV- 2, imaju mnogo veći rizik od smrti od te bolesti, ukazuje novo istraživanje.

"Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi važne su preventivne mjere kojom možemo otkriti rizične čimbenike za nastanak kronične bubrežne bolesti. Procjenjuje se da u  Hrvatskoj ima oko 150 tisuća osoba koje imaju neki stupanj zatajivanja bubrežne funkcije, a koji ne znaju svoje stanje", izjavio je doc. dr. sc. Mario Laganović, dr. med., v.d.predsjednika Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT) Hrvatskog liječničkog zbora, koje se i ove godine prigodno uključilo u obilježavanje Svjetskog dana bubrega, inicijative Međunarodnog nefrološkog društva i Međunarodne zaklade za bubrežne bolesti. 

Rezultati nove studije pokazali su da je u posljednjih 20 godina došlo do porasta broja ljudi koji imaju tešku kroničnu bolest bubrega koja zahtijeva dijalizu za više od 40 posto. Jednako tako, pokazalo se da je u mnogim mjestima širom svijeta dostupnost dijalize minimalna.

Poznato je da osobe s kroničnom bubrežnom bolešću imaju veći rizik od srčane disfunkcije (zatajivanja srca) i drugih kardiovaskularnih događaja. Sada, su znanstvenici uspjeli identificirati patološku promjenu za koju se čini da povezuje bolest bubrega s progresivnom srčanom bolešću.