Izgleda da su upalne bolesti kože - atopijski dermatitis, psorijaza i hidradenitis suppurativa povezani sa stadijima kronične bubrežne bolesti (CKD) III do V, ukazuju rezultati nove studije.
Australski znanstvenici s University of Queensland otkrili su da je izloženost pesticidima povezana s povećanim rizikom od kronične bubrežne bolesti. Inače, gotovo jedna od deset osoba u razvijenim zemljama pokazuje znakove kronične bubrežne bolesti, koju karakterizira trajno oštećenje bubrega i gubitak bubrežne funkcije.
Metabolički sindrom može povećati rizik od smrti od svih uzroka i kardiovaskularnih događaja u pacijenata s umjerenom kroničnom bubrežnom bolešću (CKD), ukazuje nova studija.
Objedinjeni rezultati nedavnih kliničkih ispitivanja ukazuju da lijek roksadustat predstavlja učinkovitu terapiju za liječenje anemije u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću. Inače, mnoge osobe s bubrežnom disfunkcijom razvijaju anemiju, a neke postojeće terapije za anemiju povezane su s ozbiljnim kardiovaskularnim nuspojavama.
Istraživanje provedeno u Irskoj pokazalo je da je otprilike 42 posto pacijenata koji pohađaju Kliniku za dijabetes imalo znakove kronične bubrežne bolesti. Rezultati sugeriraju, da unatoč pažljivom liječničkom upravljanju, relativno visok udio ljudi s dijabetesom s vremenom razvija kroničnu bubrežnu bolest te im prijeti zatajenje bubrega i druge komplikacije lošeg rada bubrega.
Prema rezultatima velike američke studije najčešće komplikacije povezane s COVID-19 bile su upala pluća, respiratorno zatajenje, zatajenje bubrega i sepsa ili sistemska upala.
Rezultati nove studije pokazali su da je kronična bubrežna bolest vodeći čimbenik rizika za hospitalizaciju zbog COVID-19. Naime, pokazalo se da oboljeli od COVID-19 s kroničnom bubrežnom bolesti u završnoj fazi bolesti, imaju 11 puta veću vjerojatnost od hospitalizacije od pacijenata s COVID-19 bez bolesti bubrega.
Povezanost prehrambenih navika i pojave kronične bubrežne bolesti nije u potpunosti poznata. Nova studija provedena u Japanu pokazala je da preskakanje doručka i kasne večere mogu biti povezani s većim rizikom od proteinurije koja je ključni prognostički faktor kronične bubrežne bolesti.
Pacijenti s COVID-19 koji imaju bubrežnu bolest ili čiji je bubreg oštećen koronavirusom SARS-CoV- 2, imaju mnogo veći rizik od smrti od te bolesti, ukazuje novo istraživanje.
